skepticizam (grč. skepsis sumnja), životni nazor koji karakterizira sumnjičavost, pretjerana kritičnost i suzdržanost od suđenja o stvarima. U filozofiji stav da je svaka spoznaja izložena sumnji. Po skepticizmu, nema sigurna kriterija u određivanju istine, pa je nemoguća objektivna spoznaja. Stoga je bolje suzdržati se od izricanja bilo kakvih sudova (epohé). U antici su najpoznatiji skeptici Piron, Arkesilaj, Karnead, Enesidem, Sekst Empirik. Antički s. smatra da se sve naše znanje osniva na opažanju, te je ono subjektivno i relativno, pa samim tim nesigurno i neistinito. Postoji i metodički s., kod kojega je sumnja metoda za oslobođenje od tradic. dogmatskih učenja i izgrađivanje izvjesnosti spoznaje (Descartes, cogito ergo sum). Kod Kanta je skeptička metoda sredstvo da se um probudi iz svojega “dogmatskog drijemeža” i usmjeri prema kritici sebe sama. U suvr. filozofiji blizak skepticizmu je K. Popper teorijom o opovrgljivosti znanstv. otkrića.