skijanje, alpsko, spust (lijevo); slalom (desno)
skijanje, nordijsko, trčanje (lijevo); skakanje (desno)
skijanje, zimski šport u kojem se na skijama trči, spušta niz padinu ili skače na zasnježenim terenima. Obuhvaća discipline alpskog, nordijskog i akrobatskog skijanja, skijaške skokove i letove, te biatlon. Discipline alpskoga skijanja za muškarce i žene: spust, slalom, veleslalom, super G i alpska kombinacija (spust i slalom). Prva alpska disciplina na programu OI za muškarce i žene bila je alpska kombinacija (1936), zatim su uvedeni spust i slalom (1948), veleslalom (1952) i super G (1988). Svjetska prvenstva u spustu i slalomu održavaju se, uz prekide, od 1931, u alpskoj kombinaciji od 1932, veleslalomu od 1950. i super G-u od 1987. Natjecanja svjetskoga kupa u alpskim disciplinama održavaju se od 1967. Prvi pobjednici Jean-Claude Killy i Nancy Green. Discipline akrobatskog skijanja: slobodna vožnja po grbama na programu je OI od 1992, a skokovi od 1994. Nordijske discipline za muške: skijaško trčanje na 10 km klasično, 15 km progon slobodno, 30 km slobodno, 50 km klasično i štafeta 4×10 km klasično i slobodno; skijaški skokovi na 90 m i 120 m; kombinacija (skok na 90 m i trčanje na 15 km) i ekipna kombinacija (skokovi na 90 m i štafeta 3×10 km). Nordijske discipline za žene: skijaško trčanje na 5 km klasično, 10 km progon (slobodno), 15 km slobodno, 30 km klasično, 4×5 km štafeta klasično i slobodno. U nordijske (klasične) discipline skijanja spada → biatlon. Međunarodni skijaški savez F.I.S. (Fédération Internationale de Ski) utemeljen je 1924. u Chamonixu. U Hrvatsku prve skije donio je 1893. iz Švedske F. Bučar. On je potaknuo i osnivanje I. hrvatskoga sklizalačkog društva (12. XI. 1894). → Kostelić, Janica i Ivica