svjetska čuda 1. piramide kraj Gize, 2. babilonski viseći vrtovi, 3. Artemidin hram u Efezu, 4. Mauzolova grobnica u Halikarnasu, 5. Kolos s Rod(os)a, 6. svjetionik Faros, 7. kip Zeusa u Olimpiji
svjetska čuda, naziv za sedam građevina i skulptura antičkoga svijeta, koje su svojom monumentalnošću i izuzetnošću izrade izazivale divljenje onodobnih promatrača. Objekti su birani bez obzira na etničku i civilizacijsku pripadnost njihovih tvoraca. Prvi spomen ideje nalazi se u djelu grčkoga povjesničara Herodota (koji u opisu povijesti Egipta govori o gradnji piramida), prvu listu sastavio je aleksandrijski učenjak Kalimah iz Cirene (oko 305–240. pr. Kr.), ali ona nije sačuvana. Najstariju sačuvanu listu sastavio je Antipater iz Sidona oko 140. pr. Kr. u pjesmi u čast Artemidina hrama u Efezu. Kanonska lista nalazi se u spisu De septem orbis spectaculis atribuiranom Filonu iz Bizanta (vjerojatno iz V. st.). Te i druge liste uvijek navode sedam djela tada poznatoga svijeta (tako npr. nema kineskoga Velikog zida). Prema standardnoj listi, u sedam svjetskih čuda ubrajaju se piramide kraj Gize, babilonski viseći vrtovi, Kolos s Rod(os)a, Artemidin hram u Efezu, Mauzolova grobnica (mauzolej) u Halikarnasu, Fidijin kip Zeusa u Olimpiji te aleksandrijski svjetionik Faros. Osim piramida kraj Gize, ni jedan od spomenutih objekata nije preživio do danas, iako su od nekih sačuvani fragmenti u različitim svjetskim muzejima.
Piramide kraj Gize (danas Ahramat al-Jizah, Egipat) građene su kao grobnice faraona IV. dinastije između 2650. i 2500. pr. Kr. U kompleksu se nalaze tri piramide: Keopsova (najveća piramida uopće, katkad se isključivo ona smatra jednim od sedam svjetskih čuda), Kefrenova i Mikerinova (Khufu, Khafre, Menkaure). Keopsova piramida ujedno je i najveća od svih građevina podignutih ljudskom rukom. Iako su tijekom vremena oštećene i opljačkane, piramide su jedine među antičkim svjetskim čudima koje se još uvijek nalazi in situ.
Babilonski viseći vrtovi poznati su isključivo po antičkim opisima, a radilo se o terasastim vrtovima unutar kraljevske palače u Babilonu za kraljicu Semiramidu (Sammu-ramat), majku asirskoga kralja Adadnirarija III. (vladao od 810. do 783. pr. Kr.), ili za Amitidu, medijsku suprugu kaldejskoga kralja Nebuknadnezara II. (vladao 605–561. pr. Kr.).
Kolos s Rod(os)a, oko 32 m visok brončani kip boga Sunca Helija, podignut u razdoblju 292–280. pr. Kr. u spomen na uspješnu obranu Rod(os)a 305–304. pr. Kr. u blizini rodoske luke. Srušen u potresu već 225. pr. Kr.
Artemidin hram u Efezu (Artemizij) sagradili su graditelji Hersifron i Metagen po nalogu lidijskoga kralja Kreza oko 550. pr. Kr. Izvorni hram uništio je 356. pr. Kr. dotad nepoznati Herostrat podmetnuvši požar u namjeri da se time proslavi.
Mauzolovu grobnicu (mauzolej) u Halikarnasu sagradio je arhitekt Pitej (Pitije) po nalogu Artemizije, sestre i udovice karijskoga tiranina Mauzola za njegovu grobnicu. Mauzolej je preživio do srednjega vijeka, a uništen je potresima između XI. i XV. st.
Kip Zeusa u Olimpiji, 12 m visok kip koji je oko 430. pr. Kr. za Zeusovo svetište u Olimpiji podigao od mramora i brojnih drugih plemenitih materijala (plemenite kovine, ebanovina, cedrovina, bjelokost i drago kamenje) atenski kipar Fidija. Hram je uništen 426.
Svjetionik Faros sagradio je ispred Aleksandrije za Ptolemeja II. graditelj Sostrat iz Knida oko 280. pr. Kr. Bio je viši od 110 m, a njegovo se svjetlo navodno vidjelo s udaljenosti od 50 km. Bio je u upotrebi do XII. st., kada je oštećen potresom i polako napušten, a 1477. Mameluci su na njegovim ruševinama podignuli utvrdu.
Po uzoru na spomenuti popis antičkih svjetskih čuda, sastavljani su od srednjega vijeka različiti popisi čuda prirode, onih sagrađenih ljudskom rukom, velebnih gradova, podmorskih ljepota i sl. Tako se među posljednjim na internetu našao popis novih sedam (uvijek je broj sedam) svjetskih čuda, proglašenih na ceremoniji pobjednika 2007. u Lisabonu, izabranih s više od 100 milijuna glasova: piramida iz Chitchén Itzáe u Meksiku, Kolosej u Rimu, Machu Picchu u Peruu, mauzolej Taj Mahal u Indiji, špiljski grad Petra u Jordanu, Kineski zid i spomenik Isusu Otkupitelju u Rio de Janeiru. Mogu se tako povući paralele: Kolos s Rodosa – Isus Otkupitelj iz Brazila, piramide iz Gize – piramida iz Chitchén Itzáe, Mauzolova grobnica u Halikarnasu – Taj Mahal u Indiji. Na izbor za Artemidin hram u Efezu ponuđeni su Lotosov hram u New Delhiju, Sagrada famiglia u Barceloni i dr., za Semiramidine viseće vrtove na izbor su ponuđeni vrtovi Ville d’Este, Versailles te Miracle Garden u Dubaiju, za svjetionik Faros u Aleksandriji svjetionik Jeddah u Saudijskoj Arabiji, Key Biscane na Floridi i dr., za Zeusov kip u Olimpiji Zlatni Buda u Proljetnom hramu u Bangkoku, a za mauzolej u Halikarnasu ponuđen je Lenjinov mauzolej na Crvenom trgu u Moskvi, ali nisu izabrani. Na popisu sedam svjetskih čuda prirode našli su se Amazonska prašuma u Brazilu, zaljev Ha Long u Vijetnamu, slapovi rijeke Iguazu između Brazila i Argentine, otok Jeju u Južnoj Koreji, Nacionalni park Komodo u Indoneziji, podzemna rijeka Puerto Princesa na Filipinima te planina Table u Južnoj Africi (u internetskom glasovanju ispali su tako američki Grand Canyon, Kilimanjaro u Tanzaniji, Uluru u Australiji, Vezuv u Italiji, Mrtvo more između Izraela i Jordana, ali i hrvatska Plitvička jezera).