Sikkim, Rumstek, samostan u blizini Gangtoka
Sikkim, Gangtok
Sikkim, sav. država na SI Indije, na juž. padinama Himalaje; 7299 km2, 594 056 st. Na Z graniči s Nepalom, na I s Butanom, na S i SI s Tibetom, te na J sa sav. državom West Bengal i Bangladešom. Gl. grad Gangtok (30 700 st.). Oko 2/3 površine prekrivaju planine; velike visinske razlike – od 230 m (dolina r. Tista) do 8598 m (Kanchenjunga; najviši vrh Indije i 3. po visini u svijetu). Rudarstvo; ležišta bakra, olova, cinka, ugljena. Poljodjelstvo; uzgoj kukuruza, riže, pšenice, ječma, krumpira, đumbira, čaja, povrća i voća. Stočarstvo (govedo, svinje, ovce, koze). Bogatstvo šuma. Hidroenergija. Veći gradovi: Singtâm, Rongphu, Jorthang, Nayabazar, Mangan, Gyalshing i Namchi. Od XIV. st. u posjedu vladara iz dinastije Namgyal, od XVI. do XVIII. st. pod vlašću Tibeta. Posjed Vel. Britanije od 1886. Sporazumom iz 1890. Kina je S. i dalje pravno držala svojim teritorijem (u sastavu Tibeta). Stjecanjem neovisnosti Indije 1947. S. dolazi pod njezin protektorat (ugovori iz 1950. i 1959). Zemljom je i dalje upravljao kralj uz pomoć Vijeća. Indij. Unija preuzela je isprva poslove obrane, vanj. politiku i nadzor nad strateškim komunikacijama, a 1973. i svu vlast u zemlji. God. 1974. održani su parlamentarni izbori, a kralj je postao ustavni parlamentarni vladar. Iste god. S. je proglašen pridruženom državom Indij. Unije. Ustavom iz 1975. monarhija je dokinuta i proglašena republika te je S. postao 22. sav. država Indij. Unije.