Sjeverno ledeno more (također Arktički ocean), veliko morsko područje u sjev. polarnim krajevima između euroaz. kopna, Grenlanda, Aljaske i Amer.-arktičkog arhipelaga; o. 14 mil. km2. Najveća dubina 5450 m, prosj. dubina 1300 m. U podjeli svj. mora na tri oceana, S. l. m. pripada Atlantskom oceanu. Stalno je zaleđeno o. 9 mil. km2, u hladnijem dijelu godine o. 12 mil. km2. Sr. debljina leda 3–4 m. Slanoća 28–35‰, temp -1,7 do 1 °C. Pripadna mora: Grenlandsko, Barentsovo, Bijelo, Karsko, Laptevsko, Istočnosibirsko, Čukotsko, Beaufortovo. Veće rijeke koje se ulijevaju u S. l. m.: Ob, Jenisej, Lena, Sjev. Dvina, Pečora, Indigirka, Mackenzie. Zbog ekstremnih klimatskih prilika plovidbeno i ekon. značenje nije veliko (odvija se manje od 5% svj. robne razmjene). Sjev. morski put vodi uz sibirsku obalu. Bogato ribom samo u rubnim područjima; iskorištavanje nafte iz podmorja s od Aljaske i Kanade. Do II. svj. rata nije imao veće polit. značenje. Na porast njegova voj.-strateškog značenja utjecali su korištenje nuklearnih podmornica (plove ispod ledenog pokrova) i križanje staza raketa dalekog dometa i najkraće zrakoplovne rute između bivših blokova (obveza postavljanja protuzračnih i proturaketnih postaja i navigacijskih sustava).