Skrjabin, Aleksandr Nikolajevič, rus. skladatelj i pijanist (Moskva, 6. I. 1872 – Moskva, 27. IV. 1915). Diplomirao na moskovskom Konzervatoriju 1892. Neko vrijeme živio izvan Rusije, nakon povratka postao prof. na Konzervatoriju. Skladao samo za klavir i za orkestar. Polazeći od Wagnera i Debussyja, stvorio je sustav “superkromatike” i izgrađivanja kvartnih akorda. Zamišljao je stvaranje “općeg umjetničkog djela” uz pomoć svjetlosnoga klavira (umjesto zvuka bacao bi raznobojne snopove svjetla) i orgulja koje bi razvijale mirise. Skladao je 3 simfonije (prva s himnom umjetnosti, treća s naslovom Božanstvena poema), orkestralne skladbe programatskih naslova (Snovi, Poema vatre, Poema ekstaze), 10 klavirskih sonata, neke također s posebnim naslovima (Bijela misa, Crna misa), klavirske preludije, poeme, etide i mazurke.