 |
|
| Službeni naziv: | Republika Slovenija |
| Površina: | 20 256 km2 |
| Stanovništvo | (procjena. 2007): 1 962 856 (97 stanovnika/km2); 50,3% gradsko |
| Glavni grad | Ljubljana, 253 154 stanovnika (procjena. 2007) |
| Upravna podjela | 12 stanovnikatističkih regija, 210 općina (11 sa stanovnikatusom grad. općine) |
| Službeni jezik | slovenski |
| Valuta | euro (EUR) = 100 centa |
Slovenija, država u Sr. Europi, graniči s Italijom na Z, Austrijom na S, Mađarskom na SI i Hrvatskom na I i J; izlazi na Jadransko more; ima 46,6 km morske obale.
Prirodna obilježja
Ljubljana
Triglav
Bledsko jezero
crkva sv. Katarine na Bledu
Smjestila se na dodiru Alpa, Dinarida, Panonske nizine i Sredozemlja. Pretežno je planinska zemlja, s nizinama samo na SI i u primorju. Na SZ se protežu Alpe (Julijske, Kamničke, Savinjske i Karavanke), građene od trijaskih vapnenaca i dolomita, osim Karavanki, u čijoj građi u ist. dijelu prevladavaju paleozojski škriljevci i magmatske stijene. U Julijskim su Alpama, na nadmorskoj visini između 1200 i 1800 m, karakteristične prostrane krške visoravni (Jelovica, Komna, Mežalka i Pokljuka); ovdje se nalazi i najviši vrh Slovenije, Triglav (2864 m). Na alpski prostor otpada o. 2/5 teritorija. Sjev. dijelom zemlje pružaju se Centralne Alpe, građene od magmatskih i metamorfnih stijena, a kojima pripada niže Pohorje (Črni vrh, 1543 m). J od alpskog prostora, u smjeru Z–SI, pružaju se Predalpska sredogorja i pobrđa (široka 20–40 km), koja su najviša u zap. dijelu (Idrijsko i Škofjeločko sredogorje; Porezen, 1630 m, Blegoš, 1562 m). Sredogorja i pobrđa raščlanjena su uskim dubokim riječnim dolinama i kotlinama; u zap. su dijelu doline r. Soče i Nadiže, uz r. Savu je Ljubljanska kotlina, u sred. dijelu Savinjske doline nalazi se Celjska kotlina, a u ist. dijelu, pruža se kotlina r. Krke. Na JZ se zaravni i bila spuštaju strmim rubom, ponegdje i višim od 1000 m prema primorskom dijelu Slovenije, dok prema I postupno prelaze u niski krš sred. Dolenjske. Ovdje su i mnoge špilje, npr. Postojnska jama, Škocjanska jama, Križna jama, Planinska jama i dr. Prijelazni prostor između Dinarida, Predalpskih brda i Panonske nizine je pokrajina Dolenjska, na čijem se Z protežu kršovita i šumovita brda (Kočevski rog, Velika gora) između kojih se nalaze krška polja i doline. J od Gorjanaca (Žumberačka gora), u porječju sr. toka rijeke Kupe (Kolpa), pruža se plitka krška zaravan Bela krajina (160–200 m). Dinarskom kršu na I pripada i Suha krajina, koja se proteže s obiju strana gornjokrške doline. U smjeru mora, prema JZ zemlje, dinarske se krške zaravni strmo spuštaju u plodnu Vipavsku dolinu, građenu većim dijelom od eocenskih flišnih naslaga. J od Vipavske doline nalazi se prostrani krški ravnjak Kras, građen pretežno od krednih vapnenaca. Kras se postupno izdiže prema JI i prelazi u brdovit kraj Brkini (817 m). Na JZ se spušta u Kopersko primorje, gdje prevladavaju niski brežuljci (250–400 m). Slov. primorje zahvaća krajnji sjeverozap. dio Istre. To je ravničarski, flišni uski priobalni pojas.U alpskom području prevladava planinska klima; krajevi iznad 1500 m n.m. imaju planinsku klimu s hladnijim ljetima i dugim zimama, a u zap. dijelovima i obilnim padalinama (godišnje 1600–3500 mm). U sred. i ist. dijelu zemlje prevladava umjereno kontinentalna klima s izraženim utjecajem reljefa (kotline). Ovdje su ljeta topla, a zime hladne. U kotlinama su ljeta toplija, a zime hladnije zbog česte inverzije temperature u zimskom dijelu godine (česte magle). Godišnja količina padalina u ovom dijelu kreće se između 1000 i 1600 mm. U primorju prevladava submediteranska klima; ljeta su razmjerno vruća i suha, a zime blage. Zimi je česta pojava bure. Količina padalina iznosi 800–900 mm godišnje. Sr. siječanjska temp. u visokoalpskom prostoru Slovenije (2500 m) je -8 °C, u kotlinama i na SI -2,5 °C, dok u primorju do 5 °C. Sr. srpanjska temp. u Alpama iznosi 5 °C, u sred. dijelu zemlje 19–20 °C, a u primorskom dijelu do 23 °C.Zbog različitih klimatskih karakteristika pojedinih dijelova zemlje, velike su i razlike u biljnom pokrovu. Prir. vegetacija šuma, osim u gorju, očuvana je i iznad gornje granice šume (1650–1800 m). Šume danas prekrivaju o. 56,4% površine Slovenije, pa se, uz Finsku i Švedsku, S. ubraja u tri vodeće eur. zemlje po šumovitosti. Predalpski prostor karakteriziraju kisela smeđa tla, a na kršu Dolenjske i Notranjske smeđa karbonatna tla. Na Krasu se razvila ponegdje crvenica (terra rossa). U poplavnim ravnicama uz rijeke pješčana su fluvijalna tla.Sloveniju karakterizira bogatstvo rijekama, pretežno planinskim, koje su brza toka i velika pada. U Jadransko more utječu rijeke s tek 10% površine. Najdulja je rijeka Jadranskoga slijeva Soča (138 km; 96 km u Sloveniji), a Crnomorskog slijeva Sava (947 km; 221 km u Sloveniji). Tom slijevu pripadaju još i Drava (707 km; 142 km u Sloveniji) s Murom (438 km; u Sloveniji 95 km) i Dravinjom, te Kupa (294 km; granična rijeka s Hrvatskom u duljini od 118 km). U kršu su mnogobrojne rijeke ponornice (Ljubljanica, Pivka, Reka i Temenica). Od jezera prevladavaju alpska ledenjačka. U Julijskim Alpama nalaze se Bohinjsko (3,18 km2, površinom najveće u Sloveniji; najveća dubina 45 m) i Bledsko jezero (1,4 km2, najveća dubina 31 m).
Stanovništvo
narodna nošnja
U S. danas živi o. 1,96 mil. stanovnika. U nac. strukturi prevladavaju Slovenci s 83,1%, a od manjina najbrojniji su Srbi (2%), Hrvati (1,8%), Bošnjaci (1,1%) i Mađari (0,4%). Nakon II. svj. rata udio autohtonog stanovništva smanjio se u korist doseljenih iz drugih republika bivše Jugoslavije, os. tijekom 1980-ih. Nakon osamostaljenja S. velik dio doseljenika dobio je slov. državljanstvo (o. 54 000 Hrvata, o. 48 000 Srba, o. 27 000 Bošnjaka i o. 4400 Crnogoraca). Služb. jezik je slovenski. Gustoća naseljenosti iznosi o. 97 st./km2. Najveća je gustoća naseljenosti u kotlinama alpskoga predgorja, u primorju te na peripanonskom SI Slovenije. Nakon II. svj. rata S. je prešla naglo iz klas. agrarnog društva u industrijsko, što je utjecalo na brzo smanjenje udjela seoskog stanovništva (1931. g. 59,2%, 1961. g. 30,9%) i nagli rast slov. gradova. Iako je za Sloveniju tipičan policentrični razvoj te se razvio veći broj manjih središta, gradovi su ostali razmjerno maleni (5000–10 000 st.). Najveći je gl. grad Ljubljana (253 154 st.). Ostali veći gradovi: Maribor (86 818), Celje (36 761), Kranj (34 724), Velenje (26 364), Koper (23 261), Novo Mesto (22 431), Ptuj (18 145) i Jesenice (11 988). Poč. 1990-ih, nakon osamostaljenja, S. je imala više iseljenih nego doseljenih, jer je prestalo doseljivanje stanovnika iz drugih republika bivše Jugoslavije. Stopa rodnosti iznosi 9‰, a smrtnosti 10,4‰. Smrtnost dojenčadi iznosi 4,3‰. Zbog negativne stope prir. priraštaja, stanovništvo S. stari; starijih od 60 g. ima o. 19%, a mlađih od 15 g. 13,7%. Očekivano trajanje života 76 g. Od 76% vjerski opredijeljenog stanovništva, prevladavaju rimokatolici (93,6%), dok pravoslavaca ima 3,1%, muslimana 2,1%, a protestanata (evangelika) samo o. 1,1% (u Prekmurju). Obrazovna struktura vrlo je dobra (o. 56% st. završilo je sr. školu, a o. 12,3% ima visoku stručnu spremu), nepismenih ima manje od 1%. Obvezno školovanje traje 8 g. S. ima 3 sveučilišta, u Ljubljani (osn. 1595), u Mariboru (osn. 1975) i Kopru (osn. 2003).
Gospodarstvo
Vršič, poštarski dom
S. je prije nezavisnosti karakterizirao raznolik gosp. sastav te prevlast malih i sr. poduzeća. Iako se nakon II. svj. rata provodila planska industrijalizacija s naglaskom na baznoj industriji, već 1950-ih uspješno se razvijala ind. robe za široku potrošnju, dijelom na bazi starije obrtne i industr. tradicije (tekst. ind., željezare, ind. obuće), a dijelom na bazi domaćih sirovina (drvna, papirna i prehr. ind.). Sa samo 8% st. bivše države, proizvodila je o. 20% dobara te sudjelovala u čak 30% od ukupnog izvoza. Nagli gubitak najvećeg dijela tržišta bivše Jugoslavije te bivših socijalist. zemalja uzrokovao je gosp. depresiju, što je uzrokovalo smanjenje industr. proizvodnje i nac. proizvoda 1993. za četvrtinu u odnosu na 1990. Mnoga su poduzeća propala, porasla je nezaposlenost (1990. g. 44 200; 1993. g. 129 000). Već 1994. zaustavljen je pad BDP-a i industr. proizvodnje, te S. nakon osamostaljenja prvi put bilježi rast BDP-a za 5,3% i industr. proizvodnje za 6,4%. U gosp. strukturi sa 60% u BDP-u dominiraju usluge, dok je udio nekad vodećeg industr. sektora pao na o. 30%. U listopadu 1991. S. je uvela svoju nac. valutu, slovenski tolar (SIT), koji je 1995. postao potpuno konvertibilan. Euro je uveden 1. I. 2007.S. danas ima 172 000 ha oranica i vrtova (8,53% površine), 13 000 ha voćnjaka (0,6% površine), 17 000 ha vinograda (0,8%) te 308 000 ha pašnjaka i travnjaka (15,2%). O. 1,4% obradivih površina pod stalnim je kulturama. Vlastitom poljoprivr. proizvodnjom danas zadovoljava o. 84% potreba stanovništva za hranom. Izrazita je usmjerenost na stočarstvo (goveda; mlijeko i meso). Najvećim dijelom poljodjelstvo je razvijeno na SI Slovenije. U brdskim krajevima poljodjelstvo je razvijeno tek u rubnim dijelovima u dnu riječnih dolina. Prevladava uzgoj krmnoga bilja (na čak 60% oranica); od žitarica uzgajaju se kukuruz i pšenica, a u manjoj mjeri i ječam, raž, zob te heljda. Važan je i uzgoj krumpira (Ljubljanska kotlina, Dolenjska) i šećerne repe. Na brežuljcima rubnoga dijela Panonske nizine (npr. Slovenske i Dravinjske gorice, Voglajnski brežuljci) te u sredozemnom dijelu izrazita je specijalizacija u vinogradarstvu i voćarstvu. U Donjoj Savinjskoj dolini prisutna je usmjerenost na proizvodnju hmelja. Tradiciju ima i pčelarstvo (o. 144 000 košnica) te uzgoj konja u Lipici (lipicaneri). Morsko ribarstvo našlo se nakon 1991. u krizi, jer su slov. ribari u vrijeme SFRJ većinu ribe lovili u današnjim terit. vodama Hrvatske. Gl. ribarska luka je Izola, a danas se izlovi o. 3000 t ribe.S. ima skromna ležišta ruda i malene zalihe fosilnih energetskih izvora (smeđi ugljen, lignit). U novije vrijeme zatvoreni su rudnik žive (Idrija) te rudnik olova i cinka (Mežica). Lignit se vadi u rudniku Velenje i većinom koristi za rad termoelektrane Šoštanj. Manje količine zemnoga plina (6,1 mil. m3) eksploatiraju se u Prekmurju. Više od 1/3 el. energije dobiva se iz nuklearnih izvora (NE Krško; 37,1%, 2001.), dok se ostatak dobiva iz termoelektrana (35,4%) i hidroenergetskih izvora (27,5%). Najveće značenje ima hidroenergetski sustav osam hidroelektrana na Dravi te na Soči i Savi (izgrađen tek djelomično).Moderni razvoj slov. ind. započeo je u XIX. st., a bio je potpomognut ulaganjima iz inozemstva. Ind. se u najvećoj mjeri razvila u većim gradovima, ali karakteristična je i raspršenost industr. pogona po manjim gradovima i selima. Snažne industr. jezgre nastale su i u Koruškoj, Posavju (Brežice, Krško, Sevnica), Velenjskoj kotlini (Velenje i Šoštanj), Dolenjskoj (Novo Mesto, Trebnje, Kočevje), Notranjskoj (Postojna, Pivka i Logatec) te u Primorskoj (Ajdovščina, Nova Gorica, Ilirska Bistrica). Najznačajnije su grane kovinska, strojogradnja, tekst., elektrotehn., drvna, prehr. i kem. ind. Jesenice, Štore i Ravne na Koroškem centri su crne metalurgije (čelik). Tvornica aluminija nalazi se u Kidričevu kraj Ptuja, a aluminijskih poluproizvoda u Slovenskoj Bistrici. Elektrotehn. ind. danas zapošljava o. 1/3 svih zaposlenih radnika u industriji. Gl. su središta Kranj, Velenje (Gorenje, jedan od vodećih proizvođača bijele tehnike u regiji), Ljubljana i dr. U Novom Mestu razvijena je i automob. ind. (Renault). Tvornica autobusa i kamiona u Mariboru (TAM) propala je 1990-ih. Drvna se ind. razvila na bazi domaćih sirovina. Poznata središta drvne ind.: Logatec, Bled, Nazarje, Škofja Loka, Slovenj Gradec, Maribor, Ajdovščina, Pivka, Brežice itd. Ind. papira i celuloze razvila se još u XIX. st., a danas je razvijena u Krškom, Količevom, Sladkom Vrhu i Logatecu. Prehr. ind., zajedno s duhanskom, na 1. je mjestu po ostvarenom BDP-u. Vodeća središta prehr. ind. su Maribor, Ljubljana, Murska Sobota, Ptuj, Celje, Kranj i dr. Kem. ind. smještena je u Celju, Mariboru, Ljubljani, Kamniku, Lendavi, Ilirskoj Bistrici, a farmaceutska, koja je ponajprije orijentirana na izvoz, u Ljubljani (Lek) i Novom Mestu (Krka). U Lendavi je rafinerija nafte, koja sirovu naftu dobiva naftovodom iz Omišlja na otoku Krku. S. ima i dugu tradiciju proizvodnje kristala (Rogaška Slatina i Hrastnik). Izvoze se strojevi, prom. oprema, kem. i farmaceutski proizvodi, hrana, a uvoze se strojevi, prehr. proizvodi, nafta i zemni plin, prom. oprema i kem. proizvodi. Gl. su partneri Njemačka, Italija, Hrvatska, Francuska i Austrija. Zbog velike prir. raznolikosti i lake dostupnosti, S. ima velike mogućnosti za razvoj različitih oblika turizma. Najznačajnija su turist. središta Portorož, Izola, Čatež ob Savi, Bled, Ljubljana, Kranjska Gora, Moravske Toplice, Podčetrtek i Rogaška Slatina. Slovenija ima i jedan nacionalni park (NP Triglav; 848 km2, osn. 1961). Godišnje Sloveniju posjeti o. 3 mil. većinom stranih turista (Italija, Njemačka, Austrija, Nizozemska), od čega samo dio prolazi kroz Sloveniju prema Hrvatskoj. S. ima vrlo razvijen cestovni i želj. promet. Od ukupne dužine cesta (38 451 km), asfaltirano je 82%; na autoceste otpada 483 km. Od 1229 km želj. pruga, 504 km je elektrificirano. Poduzeće Slovenske železnice (SŽ) u drž. su vlasništvu. Jedini brodski prijevoznik, Splošna plovba iz Portoroža, u većinskom je drž. vlasništvu. Najvažnija je luka Koper (godišnje o. 9,35 mil. t tereta). Ima 14 zračnih luka, od čega najvažniju ulogu u međunarodnom zračnom prometu ima Ljubljana–Brnik. Nacionalni prijevoznik je Adria Airways.
BNP (2006): 47,12 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2006): poljoprivreda 2,3%, industrija 34,1%, usluge 63,6%
Udio zaposlenih po sektorima (2004):
poljoprivreda 4,8%, industrija 39,1%, usluge 56,1%
Nezaposlenih (2006): 9,6%
Inflacija (2006): 2,4%
Realan rast gospodarstva (2004): 4,6%
Uvoz (2006): 23, 59 mlrd. USD
Izvoz (2006): 21,85 mlrd. USD
BNP (2006): 47,12 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2006): poljoprivreda 2,3%, industrija 34,1%, usluge 63,6%
Udio zaposlenih po sektorima (2004):
poljoprivreda 4,8%, industrija 39,1%, usluge 56,1%
Nezaposlenih (2006): 9,6%
Inflacija (2006): 2,4%
Realan rast gospodarstva (2004): 4,6%
Uvoz (2006): 23, 59 mlrd. USD
Izvoz (2006): 21,85 mlrd. USD
Povijest
Piran
Područje današnje Slovenije naseljivala su keltska i ilirska plemena; Rimljani ga zauzimaju u ←I. stoljeću. Doseobom Slavena u VII. stoljeću ustrojen je slavenski plemenski savez (Samova država). Nakon njegova raspada, održala se kneževina Karantanija. Tijekom VIII. stoljeća Karantanci se u ratu protiv Avara i Franaka povezuju s Bavarcima, ali su i prisiljeni priznati franačku vlast. Usporedno se odvija i proces feudalizacije društva i pokrštavanje. Uključivanjem Slovenije u njemačku državu oblikovale su se povijesne pokrajine Kranjska, Koruška, Štajerska i Gorica, slovenski etnički prostor se sužava, jača germanizacija i jezična asimilacija plemstva. Nakon razdoblja vladavine velikaških obitelji (Babenbergovci, Andechsi, Spanheimovci i dr.) i teritorijalne rascjepkanosti, pod vlašću Habsburgovaca (XIII–XVI. stoljeće) sjedinjen je gotovo sveukupan slovenski prostor. Od razdoblja reformacije započinje i oblikovanje slovenskoga književnog jezika (→ Primož Trubar), podloge za budući slovenski nacionalni preporod. Gospodarskim razvojem u XVIII. stoljeću (reforme Marije Terezije) rastače se zastarjeli feudalni sustav. Taj je proces pojačan u doba napoleonskih ratova (Ilirske provincije, Kraljevstvo Ilirija) te u prvoj polovini XIX. stoljeća dolazi do slovenskoga nacionalnog preporoda (→ Valentin Vodnik, → France Prešern). Jača slovenska nacionalna samosvijest, otpor germanizaciji i borba za ravnopravnost slovenskoga jezika. Na prijelazu u XX. stoljeća područje Slovenije pogađa velika gospodarska kriza (iseljivanje više od 200 000 Slovenaca), a u političkom životu Slovenci se – zbog njemačkoga pritiska (u Istri i talijanskoga pritiska) – sve više oslanjaju na ostale južnoslavenske narode. Dana 29. X. 1918. Slovenija se zajedno s Hrvatskom odvaja od Austro-Ugarske Monarhije i 1. XII. 1918. pristupa Kraljevini SHS (bez Primorja i dijela Koruške). Unatoč snažnom centralizmu srpskih vlasti, neke slovenske političke stranke podupiru beogradske vlasti (Slovenska ljudska stranka, → Anton Korošec). U ratu 1941. Njemačka zauzima Gorenjsku i Štajersku, Italija zapadni dio Slovenije (Ljubljanska provincija), a Mađarska Prekmurje. Snažan antifašistički pokret (u kojem velik udio imaju i kršćanski socijalisti i druge nekomunističke stranke i pojedinci) povezan je s partizanskim otporom u Hrvatskoj i Bosni. Istodobno djeluju i kvislinške formacije Bele garde. Nakon pada Italije u rujnu 1943. slovensko uzmorje priključeno je ostatku Slovenije, ali ubrzo Nijemci okupiraju Ljubljanu, a general → Leon Rupnik organizira Belu gardu kao Slovensko domobranstvo. U svibnju 1945. u Ajdovščini je ustrojena prva slovenska vlada. Nakon ponovnog uspostavljanja Jugoslavije Slovenija postaje (ustavom iz 1946) jedna od šest jugoslavenskih republika. Uspostavljena je komunistička vlast, svaka oporbena djelatnost je zabranjena, uslijedili su progoni neovisnih intelektualaca i Katoličke crkve. Godine 1990. održani su prvi slobodni parlamentarni izbori. Za predsjednika Slovenije izabran je → Milan Kučan (ponovno izabran i 1997). Na općenarodnom referendumu u proljeće 1991. velika većina Slovenaca izjasnila se za samostalnu, suverenu i neovisnu slovensku državu. U lipnju iste godine proglašena je neovisnost, na što su političke i vojne vlasti SFRJ odgovorile oružanom agresijom. Nakon desetodnevnoga sukoba (27. VI. – 7. VII.) i uz pritisak predstavnika Europske zajednice, jugoslavenska vojska povukla se sa slovenskoga teritorija, čime je faktično Sloveniji priznata neovisnost. Početkom 1992. Slovenija stječe i međunarodno priznanje; u proljeće iste godine postaje i članicom UN-a. Nakon isteka drugoga mandata predsjednika Kučana, godine 2002. za predsjednika države izabran je → Janez Drnovšek (predsjednik vlade 1992–2000. i 2000–02). Novi premijer postao je Andrej Rop, koji se na toj dužnosti zadržao do 2004. Te je godine Slovenija postala članica Europske unije i NATO-a, a nakon parlamentarnih izbora predsjednikom vlade postao je → Janez Janša – do 2008. i ponovno od 2012. do 2013, kada mu je izglasano nepovjerenje u parlamentu te je Alenka Bratušek iz stranke Pozitivna Slovenija izabrana za premijerku. Nakon njezine ostavke u svibnju 2014. održani su izvanredni parlamentarni izbori na kojima je pobijedila novoosnovana Stranka Mira Cerarja. Njezin čelnik ugledni pravnik Miro Cerar preuzeo je premijersku dužnost u rujnu 2014. Na čelu države od 2008. do 2012. bio je Danilo Türk, a od 2012. → Borut Pahor, koji je od 2008. do 2012. bio predsjednik vlade.