stablašice (Cormophyta), biljke koje su primarno prilagođene životu na kopnu, a građene su od podanka (korijena) te izdanka (stabljike i listova). Autotrofne su zbog zelenog pigmenta klorofila. Tkiva su im različita i prilagođena životu na kopnu. Imaju stalnu izmjenu nespolne (diploidne) generacije, koju predstavlja sporofit, i spolne (haploidne) faze, koju predstavlja gametofit. Kod nižih predstavnika (npr. paprati) izmjena generacija je vidljiva, dok kod viših biljaka dolazi do redukcije gametofita te je ona prikrivena. S. su se vjerojatno razvile iz nekih nepoznatih viših zelenih algi koje su prešle na kopno. Najprimitivnije više biljke su fosilni psilofiti iz silura i devona koji građom više nalikuju zelenim algama. Od recentnih skupina biljaka u s. ubrajamo: crvotočine (Lycopodiatae), preslice (Equisetatae), paprati (Filicatae), golosjemenjače (Gymnospermae) i kritosjemenjače (Angiospermae).