Steiner, Rudolf, austrijski filozof (Kraljevec, kraj Varaždina, 27. II. 1861 – Dornach, 30. III. 1925). Radio je u Goetheovu arhivu u Weimaru. Bio je tajnik teozofskoga društva (1902), osnivač antropozofskoga društva (1913) i antropozofskoga pokreta. Njegove su filozofske postavke mješavina indijskih duhovnosti, platonizma, gnoze, misticizma, njemačkoga idealizma, teozofije i okultizma. Smatrao je da u osnovi spoznaje stoji intuicija, a zadatak je duhovnih znanosti da budi čovjekove duhovne i vidovite moći jer je duhovna praosnova svega bitka. Steinerovo učenje predstavlja specifičnu sintezu indijskih duhovnosti i kršćanstva (karma i Krist). Zastupao je osebujnu filozofiju slobode, a značajna su i njegova razmatranja socijalnih pitanja. Njegove su ideje imale, sve do danas, znatan utjecaj na široka područja ljudskoga života: arhitekturu, medicinu, pedagogiju (waldorfska škola odgoja), filozofiju itd. Glavna su mu djela: Filozofija slobode (1894), Goetheov pogled na svijet (1897), Teozofija (1904), O zagonetki čovjeka (1916), O zagonetki duše (1917), Moj život (1925).