strip (engl.), vrpca, traka; slijed crteža koji prikazuju neku radnju, obično popraćen tekstom; oživljene (animirane) slike; slike u pokretu. Nastao kao zabavno i šaljivo (engl. comic strip) ilustrirano štivo (W. Buch Max i Moritz, 1858. i dr.), posebno uz novine (Comic Cuts, 1890), što je dijelom ostao i do danas, strip se (uz film, na čiju je pojavu utjecao) razvio i kao svojevrsna nova (“deveta”, medijska) umjetnost koja spaja slikarstvo i naraciju, od knjiž., pov., znanstv., pustolovnih i drugih tema, do njihovih lik. obrada u figurativnim, realističkim ili fantastičnim domišljanjima, pa i u apstrakcijama. U lik. umjetnosti počeci stripa u Europi i SAD-u javljaju se sa sekvencijalnim slikarstvom (engl. cartoons) W. Hogartha (1697–1764), a u Japanu, drugoj kolijevci stripa, sa “slikama pokreta”, manga, koje je prvi slikao i tako ih nazvao znameniti Hokusai (1760–1849). Sam fenomen popularnosti stripa nastao je na eksploziji medijskog natjecanja između Pulitzerovih i Hearstovih listova u SAD-u potkraj XIX. st. koji su u borbi za čitatelje donosili i crteže pojedinih, os. kriminalnih događaja, suđenja i sl. Njihovo istodobno objavljivanje i otimanje za Žutog Dečka, junaka jednoga popularnog stripa (The Yellow Kid, 1892), dalo je i naziv “žuti tisak” za aferaško novinstvo. Postupno se s. razvijao samostalno kao medijski, zanatski i umj. žanr. Golemu popularnost stekao je u razdoblju između dvaju svj. ratova kada su nastali stripovi W. Disneyja, čiji su likovi (Mickey Mouse, Paško Patak, pas Pluton i dr.) postali svj. komunikacijske metafore. S Tarzanom (1929), prvim u nizu kasnijih sličnih junaka, strip se oslobađa prema uzbudljivoj pustolovini i sve neobuzdanijoj fantastici. U Japanu je najveći utjecaj na razvoj stripa imao Osamu Tezuka, na čijim se radovima razvila i posebna škola animacije (jap. anime). U Hrvatskoj je prvi strip (Maks i Maksić, prema Buchovu uzoru) izašao u Koprivama 1925. Neprijeporni klasik hrv. stripa je A. Maurović. Prvi je njegov strip Vjerenica mača (1935), a legendarni likovi postali su Stari Mačak, Crni Jahač, Meksikanac i dr. Uz neposredne nastavljače, braću N. i W. Neugebauer, u Hrvatskoj se i poslije razvila znatna tradicija stripa, os. uz omladinski tisak (Plavi vjesnik, 1954; Omladinski tjednik, 1998; Polet, 1976. i dr.), posebne autorske skupine (npr. Novi kvadrat: I. Kordej, M. Ilić, R. Devlić i dr.) i uza specijalizirane strip-časopise (Patak, Comicon, Kvadrat i dr.).
strip, A. Maurović i R. Aljinović, Povratak Starog Mačka
strip, N. i W. Neugebauer, Patuljak Nosko
strip, E. R. Borroughs, Tarzan
strip, Ch. Schulz, Charlie Brown
strip, Ž. Becker, Zaviša