Timor, otok u skupini Malih Sundskih otoka, Malajski arhipelag; o. 30 459 km2. Dug o. 450 km, širok o. 105 km. Leži između mora Save na S i Timorskoga mora na J. Administrativno podijeljen na dva dijela; zap. Timor dio je indonez. provincije Nusa Tenggara Timur, a ist. dio otoka čini samostalnu državu Ist. Timor. Pretežno planinski otok, najviši vrh Tata Mailau, 2963 m. Uska obalna nizina; gusta vegetacija mangrova. Trop. klima; prosj. godišnja količina padalina 1475 mm, kišno razdoblje od prosinca do ožujka. Vegetacija nije gusta; šume bambusa, eukaliptusa, sandalova i tikova drva. Poljoprivreda; uzgoj kukuruza, riže, kave, kopre i voća. Ležišta zlata i srebra. Najvažniji gradovi Dili (gl. grad i luka Ist. Timora) i Kupang (u zap. dijelu otoka); značajniji su Baucau, Ermera i Maubara u Ist. Timoru te Atambua i Kefamenanu u zap. dijelu otoka. Prvi poznati stanovnici T. bili su Atoni (malezijskog podrijetla); otok su prvi posjetili kin. i javanski trgovci u potrazi za sandalovinom u X. st. U XVI. st. Portugalci osnivaju naselja; god. 1613. na otok dolaze Nizozemci. Stalni sukobi Portugalaca i Nizozemaca za vlast; god. 1859. ustanovljena granica između niz. zapadnog i port. istočnog dijela otoka. Tijekom II. svj. rata jap. voj. baza. Nizozemska 1950. prepušta zap. dio otoka Indoneziji; ist. dio bio je do 1975. port. teritorij. Od 1975. do 1979. građ. rat; Indonezija pripojila ist. dio 1976. Na referendumu 1999. stanovnici Ist. Timora izglasali samostalnost; od 2002. Ist. Timor samostalna država.