West Virginia, zastava
West Virginia, New River
West Virginia, Charleston, Capitol
West Virginia, sav. država na SI SAD-a; 62 760 km2, 1 817 900 st. Brdovito i planinsko područje (prosječna visina 450 m, najviša sav. država i od Mississippija) sred. dijela planinskog sustava Appalachian (Allegheny Mountains na I i Allegheny Plateau na Z); razvijena riječna mreža, zap. granicu čini r. Ohio; o. 75% površine je pod šumama (dijelom umjetne). Ind. na temelju lokalnih prir. bogatstava; šume, voda, zalihe ugljena, nafte i zemnoga plina (na Z), kamenolomi vapnenca, kvarcnog pijeska, rudnici soli; kem., drvna, ind. građev. materijala, stakla, crna metalurgija i metaloprerađivačka ind. Velike termoelektrane na ugljen. Ograničena poljoprivreda (uzgoj jabuka, bresaka, kukuruza, duhana; stočarstvo, peradarstvo). Rijetko naseljeno područje s mnogo manjih urbanih središta; veći gradovi Charleston (gl. grad) i Huntington (luka na r. Ohio).
Povijest
Područje W. V. bijelci intenzivnije istražuju od 1640-ih. God. 1726. uspostavljena je kraj današnjega Bunker Hilla prva naseobina; potom se ondje naseljavaju Englezi, Nijemci, Škoti, Irci, Nizozemci i Skandinavci. Tijekom rata za neovisnost indijanska se plemena pridružuju Britancima i poduzimaju niz napada na Amerikance. Tada jača i pokret za odcjepljenjem zap. dijela Virginije koji je za građ. rata (1861–65) prerastao u borbu te je 1862. Kongres odobrio osnutak W. V. koja je 1863. primljena u Uniju kao 35. država.