pretvorba, u Hrvatskoj, naziv za proces pretvaranja ranijeg društv. vlasništva u državno kako bi država mogla njime raspolagati te ga prodajom pretvoriti u priv. vlasništvo (→ privatizacija). Specifičnost p. u Hrvatskoj (i drugim zemljama bivše Jugoslavije) je u osobitoj jugoslav. formi samoupravnog socijalizma po kojem se tzv. društveno vlasništvo nije smatralo državnim, nego vlasništvom radnika koji su od svojega dohotka odvajali za razvoj raznih gosp. postrojenja i dr. Polazeći od načela da takvo vlasništvo nema titulara, država je Zakonom o pretvorbi iz 1991. preko nadzornih odbora preuzela upravljanje cjelokupnom takvom društv. imovinom, a preko Hrv. fonda za privatizaciju izvršila njezinu prodaju, čime je postavljen temelj novoga kapitalističkog ekon. poretka. Dio društv. imovine privatiziran je u korist građana koji su po povoljnoj cijeni mogli otkupiti društv. stanove, dio je vraćen bivšim vlasnicima (denacionalizacija), dio je ponuđen na otkup zaposlenicima u poduzećima i ustanovama uz popust do vrijednosti od 20 000 DEM, dok je daleko najveći dio ostao u vlasništvu države te je prodavan domaćim i stranim kupcima, često izravnom pogodbom. Proces p., u čijoj je provedbi bilo mnogo nepravilnosti, os. netransparentnost same prodaje, izazvala je mnoge javne prosvjede sa zahtjevima za njezinom revizijom.