morske struje, važnije morske struje u svjetskim oceanima
struje, morske, najveća miješanja mora, od velike važnosti za život na cijeloj Zemlji. Pretežno vodoravno i stalno premještanje vodenih masa u moru na velike udaljenosti, od ekvatorskih širina prema polovima; premještanje vodenih masa u moru pod utjecajem vjetrova, morskih mijena, nejednakog zagrijavanja i različite slanosti. Nastaju utjecajem različitih čimbenika (vjetar, razlike u temperaturi, slanoći i gustoći morske vode). Na brzinu i smjer morskih struja utječu trenje uzrokovano rotacijom Zemlje i Coriolisova sila. Osnovni elementi morskih struja: smjer – određuje se pravcem kamo teče struja, obrnuto od vjetra (zap. vjetar uzrokuje ist. struju); brzina – najčešće se izražava u čvorovima po satu ili nautičkim (morskim) miljama na dan (NM/d), a može i u metrima na sekundu (m/s) ili kilometrima na sat (km/h); stalnost – obuhvaća promjene smjera i brzine, iskazuje se u postocima (%). Prema stalnosti razlikuju se postojane (stalne), periodičke (sezonske) i povremene (slučajne) struje. Stalne morske struje nastaju pod utjecajem vjetra i nejednaka Sunčeva zagrijavanja; mogu biti tzv. porivne struje vjetra i tzv. gradijentske struje koje nastaju zbog razlika u gustoći morske vode; održavaju sr. brzinu i smjer otjecanja tijekom vrlo duga vremenskog razdoblja (npr. Golfska, Japanska struja). Periodične morske struje mijenjaju osnovna obilježja u određenim vremenskim razmacima, kratkotrajne su i promjenjiva smjera (npr. struje morskih mijena). Povremene morske struje pojavljuju se pod utjecajem iznenadnih vjetrova, nagla pada tlaka zraka ili poslije izuzetno obilnih padalina. Prema položaju, struje mogu biti površinske, dubinske, obalne, pučinske itd., a prema vrsti gibanja mora ciklonalne i anticiklonalne. Prema fiz.-kem. svojstvima mogu biti tople, hladne, bočate, vrlo slane, neutralne. Kod toplih i jako slanih struja temperatura i slanoća više su od temperature i slanoće mora u koje ulaze; kod hladnih i bočatih struja temperatura i slanoća niže su od temperature i slanoće mora u koje ulaze. Tople morske struje odražavaju se povoljno na okoliš (donose obilnije padaline jer pospješuju ciklonalnu aktivnost, povisuju temperaturu u zimskim razdobljima). Najpoznatije su Golfska, Japanska, Brazilska struja. Hladne morske struje uzrokuju pustoš na susjednom kopnu (pogoduju razvitku anticiklonalnih sustava koji donose stabilno i suho vrijeme), ali i uvjetuju velika bogatstva života u moru (ribolovna područja); najpoznatije su Grenlandska, Labradorska, Benguelska, Humboldtova struja. Stalni vjetrovi izazivaju trajna strujanja mora u obliku velikih kružnih sustava u sva tri oceana; pasati pokreću površinu mora s jedne i druge strane ekvatora i stvaraju površinske zapadne struje, a zapadni vjetrovi stvaraju istočne površinske morske struje. Strujanje mora ima mnogostruko značenje: morske struje utječu na slanoću, temperaturu, prozirnost, boju mora, količinu otopljenoga kisika i drugih plinova u moru, na klimatska obilježja Zemlje, na modeliranje obala (pješčani prudovi u lagunama i deltastim ušćima rijeka); bile su važne u otkrivanju zemalja Novog svijeta (npr. Amerike). U novijem razdoblju morske se struje iskorištavaju u energetske svrhe (elektrana La Rance kraj franc. grada Saint-Maloa radi na principu smjenjivanja plime i oseke).