 |
|
| Službeni naziv: | Sveti Vincent i Grenadini; Saint Vincent and the Grenadines (engl.) |
| Površina: | 389 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2007): 125 882 (323 st./km2); 25% gradsko |
| Glavni grad | Kingstown, 18 323 stanovnika (procjena 2007) |
| Upravna podjela | 6 župa |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | istočnokaripski dolar (XCD) = 100 centa |
Sveti Vincent i Grenadini, otočna državica u Sr. Americi, u jugoist. dijelu Karipskoga mora, dio otočne skupine Malih Antila, o. 35 km jz od Svete Lucije, o. 120 km s od Grenade i 160 km z od Barbadosa; obuhvaća otok Sveti Vincent (344 km2 ) i 32 otoka i otočića Grenadina – najveći su (od S prema J) Bequia, Mustique, Canouan, Mayreau, Union Island, Palm (prije Prune) Island i Petit St Vincent; ima 84 km obale.
Prirodna obilježja
Kingston, anglikanska crkva
Svi su otoci vulkanskog postanka. Otokom Sveti Vincent u smjeru S–J proteže se šumoviti planinski lanac Morne Garu s najvišim vrhom i aktivnim vulkanom Soufriére (1234 m) u njegovu sjev. dijelu; posljednja erupcija 1979. nanijela je velike štete poljoprivr. površinama i većina stanovništva bila je evakuirana. Planinski se lanac strmo spušta prema zap. i ist. obali otoka, a izvorišno je područje brojnih potoka, koji često oblikuju slapove. Ostali su otoci ugl. brdoviti, a poznati su po plažama od bijeloga pijeska; ispred obala nekih od njih pružaju se koraljni grebeni. Klima je tropska, otočje je tijekom cijele godine izloženo utjecajima sjeveroist. pasata. Prosj. godišnja temp. 24 °C; u gl. gradu Kingstownu sr. siječanjska temp. iznosi 26 °C, a sr. srpanjska 28 °C. Godišnja količina padalina ovisi o nadmorskoj visini, prosječna iznosi o. 1500 mm na obali do o. 3800 mm u sred. planinskom području. Manje kiše padne na Grenadinima (do 1000 mm), dok na Svetom Vincentu godišnje padne između 1500 i 3000 mm kiše. Kišno razdoblje traje od lipnja do studenoga, kada su česti razorni trop. cikloni. O. 50% površine je pod šumama. Sveti Vincent prekrivaju guste šume (36% njegove površine); na Z otoka dolinu Buccament prekriva trop. kišna šuma bogata rijetkim i zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama. Mnoge od njih moguće je vidjeti u Botaničkom vrtu u Kingstownu (osn. 1765. i ubraja se među najstarije na zap. Zemljinoj polutki). Nema većih tekućica; brojni manji potoci kratka su toka, teku u duboko usječenim uskim dolinama iz planinske unutrašnjosti Svetog Vincenta prema obalama tvoreći brojne slapove. U sušnom razdoblju (siječanj–svibanj) nerijetko presuše, a za vrijeme intenzivnih pljuskova pretvaraju se u bujice.
Stanovništvo
Na Svetom Vincentu i Grenadinima danas živi 125 800 st. (procj. 2007). O. 66% su crnci, potomci afr. robova. Od manjina najbrojniji su mulati (19%), te bijelci (3%), karipski crnci (2%) i Indijci (2%). Služb. jezik je engleski, a tek manji broj stanovnika govori francuski (patois). Gustoća naseljenosti vrlo je velika – 323 st./km2. Najveći broj stanovnika živi na Svetom Vincentu, čak 92% od ukupnoga broja, i to ponajprije u naseljima na obali. Unutrašnjost Svetog Vincenta i Grenadina obilježena je rijetkom naseljenošću. Najveći grad i luka je prijestolnica Kingstown (18 323 st.), koji se nalazi na jugozap. obali Svetog Vincenta. Ostala veća naselja: Georgetown (1710 st.), Byera (1389), Biabou (1069) i Chateaubelair (748), svi na Svetom Vincentu. Stopa nataliteta je 16‰, a mortaliteta 6‰, što rezultira stopom prir. priraštaja od 10‰. Unatoč visokoj stopi prir. priraštaja, potkraj 1990-ih usporen je porast broja stanovnika zbog velikog iseljivanja stanovništva. Smrtnost dojenčadi iznosi 14‰. U dobnom sastavu više je mladog stanovništva: starijih od 60 g. je o. 6,5%, a mlađih od 15 g. o. 30%. Očekivano trajanje života 74 g. U vjerskom sastavu prevladavaju protestanti sa 76% (najveći je udio anglikanaca, 47%, i metodista, 28%), te katolici s 13%. Obrazovanje nije obvezno, ali je besplatno u osnovnim i većini srednjih (državnih) škola. Nepismenih ima samo o. 4%.
Gospodarstvo
luka Elizabeth, otok Bequia
Osnova je gosp. razvoja izvozno orijentirana poljoprivreda, a u novije vrijeme i turizam. O. 28% površine otočja je obradivo; pod plantažama je o. 46% obradivog zemljišta, dok na livade i pašnjake otpada o. 5%. Gl. su proizvodi banane (vodeći izvozni proizvod, 39% ukupnog izvoza), kokosovi orasi, đumbir, šećerna trska, slatki krumpir, muškatni oraščić i maranta (najveća svj. proizvodnja). Površine pod poljoprivr. kulturama teško su stradale u trop. ciklonima 1994., 1995. i 2002. Značajan je i ribolov, a nešto je skromniji uzgoj stoke (goveda, ovce, koze i svinje). Na otocima nema rudnog bogatstva. Industrija je slabije razvijena (tek o. 6% BDP-a), prevladava prehr. (tvornice šećera), a u manjoj su mjeri razvijene elektron. i kovinska ind. Proizvodi se sapun, odjeća, namještaj, jestiva ulja, brašno i rum. U novije vrijeme razvila se izgradnja jahti. Izvoze se banane, maranta i teniski reketi, a uvoze hrana, strojevi, kemikalije i gnojiva te goriva (nafta i plin). Gl. trgovinski partneri: Vel. Britanija, Barbados, Trinidad i Tobago, Santa Lucija, SAD, Japan i Kanada. Turizam je još uvijek nedovoljno razvijen s obzirom na mogućnosti; iako turist. sektor od 1970-ih bilježi stalni porast, Sveti Vincent i Grenadini umnogome zaostaju u pogledu turist. razvoja za ostalim karipskim državama (tek o. 5% BDP-a). Razvijen je ugl. nautički turizam za imućniju klijentelu, a na otočju se zaustavlja i velik broj luksusnih brodova tijekom krstarenja Karibima (o. 223 000 stranih turista, 2006. g.). Na otocima je zaposleno tek o. 15% stanovništva jer nema dovoljno radnih mjesta, što potiče lokalno stanovništvo na iseljivanje, iako su polit. i gosp. prilike ovdje stabilnije nego na nekim susjednim otocima i otočnim skupinama. Jedina međunar. zračna luka je u Arnos Valeu, ji od Kingstowna. Na Grenadinima su tri zračne luke opremljene za prihvat manjih zrakoplova. Od o. 1020 km cesta, afaltirano je 580 km. Luka u Kingstownu opremljena je za prihvat velikih prekooceanskih brodova, a 1995. otvoren je i veliki kontejnerski terminal. Sveti Vincent i Grenadini država je s najviše registriranih brodova (putničkih i teretnih) koji plove svj. morima pod njezinom zastavom (2006. g. registrirano ih je čak 589, od čega 529 u stranom vlasništvu – najviše u vlasništvu Kine /103/ i Grčke /82/, dok ih je 9 u vlasništvu Hrvatske).
BNP (2002): 342 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 10%, industrija 26%, usluge 64%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 26%, industrija 17%, usluge 57%
Nezaposlenih: 15% (2001)
Inflacija (2005): 1%
Realan rast gospodarstva (2004): 6%
Uvoz (2004): 225 mil. USD
Izvoz (2004): 37 mil. USD
BNP (2002): 342 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 10%, industrija 26%, usluge 64%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 26%, industrija 17%, usluge 57%
Nezaposlenih: 15% (2001)
Inflacija (2005): 1%
Realan rast gospodarstva (2004): 6%
Uvoz (2004): 225 mil. USD
Izvoz (2004): 37 mil. USD
Povijest
Prvi stanovnici otoka bili su Karibijci. Otok je vjerojatno otkrio K. Kolumbo 1498. (na dan sv. Vinka, 22. I., odatle ime otoka). God. 1673. otok naseljava i skupina crnih robova, koja se spasila prilikom brodoloma u obližnjem akvatoriju. Od poč. XVIII. st. jača useljivanje Francuza, Nizozemaca i Engleza. God. 1762. osvajaju ih Britanci; to je potvrđeno Pariškim mirom 1763. Kratkotrajna franc. vlast od 1779–83, potom ponovno u brit. posjedu. God. 1795–96. veliki protubrit. ustanak Karibijaca, potpomognut od Francuza; ugušen je represivnim mjerama, a većina Karibijaca deportirana je u Honduras i Belize. God. 1834. ukinuto je ropstvo i ubrzo počinje useljivanje Indijaca i Portugalaca. God. 1902. teško stradava u erupciji vulkana. Dio Zapadnoindijske federacije 1958–62. God. 1967. pridružuje se savezu drugih država Malih Antila (Antilski savez). God. 1969. status države pridružene Vel. Britaniji s potpunom unutar. samoupravom. Neovisnost je proglašena 1979; prvi predsj. vlade bio je laburist Milton Cato. Na vlasti se od 1984. smjenjuju Nova demokr. stranka i Ujedinjena radnička stranka; od 2001. predsj. vlade je Ralph Gonsalves. Član Commonwealtha.