Šibenik, gradska vijećnica
Šibenik
Šibenik, grad i sjedište Šibensko-kninske županije, južna Hrvatska; grad 37 060 st., općina 51 553 st. Leži u Šibenskom zaljevu, na padinama Trtara, u blizini ušća r. Krke u Jadransko more. Udaljen od Zadra 73 km, a od Splita 83 km. Najmlađi od većih primorskih gradova. Razvio se amfiteatralno oko Šibenskog zaljeva. Poznat kao Krešimirov grad. Sjedište biskupije. Brodogradilište; tekst., prehr., kem., aluminijska ind., prerada plastičnih masa. Povezan cestama sa Zadrom, Splitom, Drnišom i Kninom; odvojak za autocestu Zagreb–Split. Želj. veza s kontinentalnom unutrašnjošću. Trajektna luka (linije prema obližnjim otocima i Italiji). Sjedište Slobodne plovidbe. Turizam; u blizini grada nac. parkovi Krka i Kornati, turist. naselja (Solaris i dr.). Ekon. fakultet, orguljaška škola. Grad. muzej, galerije slika; kazalište. Festival djeteta (pod pokroviteljstvom Unicefa i Uneska), Večeri dalmatinske šansone. Očuvane tvrđave sv. Nikole (na ulazu u kanal sv. Ante), sv. Mihovila, sv. Ivana i Šubićevac (Forte Barone), ostaci bedema i kula; katedrala sv. Jakova (gradnja trajala od 1431. do u XVI. st., na njoj su radili Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac), crkve iz XV., XVI. i XVII. st. Kneževa palača, kasnorenesansna grad. vijećnica, franjevački samostan, palače. Osn. u sr. vijeku kao utvrđeno naselje i hrv. grad; prvi se put spominje 1066. kao povremeno boravište kralja Petra Krešimira IV. Razvijao se kao voj.-strateško uporište. U XIV. i XV. st. pod mlet. vlašću. U XVI. st. tur. prodori; prekinute veze sa zaleđem, gosp. nazadovanje Šibenika. U XIX. st. izmjena kraćih razdoblja austr. i franc. vlasti; od 1813. do 1918. pod austr. vlašću. Potkraj XIX. st. gosp. napredak; nakon II. svj. rata jači razvoj ind. U Domovinskom ratu teško stradao.