Fabijan Šovagović u ulozi Đuke Begovića
Šovagović, Fabijan, hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac (Ladimirevci, 4. I. 1932 – Zagreb, 1. I. 2001). Diplomirao 1957. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Jedan od najvećih hrvatskih glumaca, vrlo svestran, tumačio pozitivne i negativne likove, intelektualce i pučane. Nastupao u zagrebačkom HNK-u, Dramskom kazalištu Gavella te kao slobodni umjetnik, ostvario zapažene uloge (Sumnjivo lice; Dundo Maroje; Macbeth; U očekivanju Godota). Na filmu debitirao u Svoga tela gospodar (Fedor Hanžeković, 1957), nakon čega se ističe u filmovima Breza (Ante Babaja, 1967), Imam dvije mame i dva tate (Krešo Golik, 1968), Događaj (1969) i Seljačka buna (1975), oba Vatroslava Mimice, Lisice (1969) i Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (1973), oba Krste Papića, Kuća (Bogdan Žižić, 1975), Novinar (Fadil Hadžić, 1979, Zlatna arena u Puli za sporednu ulogu), Ritam zločina (1981) i Čovjek koji je volio sprovode (1989, Zlatna arena u Puli za sporednu ulogu), oba Zorana Tadića i Sokol ga nije volio (Branko Schmidt, 1988, napisao i scenarij prema vlastitoj drami).