Štajerska (njem. Steiermark), pov. pokrajina, nakon I. svj. rata podijeljena između Austrije i Slovenije. Ukupne površine 21 845 km2; Sloveniji pripada o. 1/4, a Austriji 3/4 površine. Slov. dio Š. obuhvaća ist. dio Slovenije do Mure i dio Podravlja s prijelazom u Pomurje, Savinjsku dolinu, područje uz Gornju Sutlu i Posavska brda. Važ. gradovi: Maribor, Celje, Ptuj. Danas je slov. Štajerska samo pov. pojam. Austrijska Štajerska obuhvaća teritorij sav. pokrajine Steiermark; 16 388 km2, 1 185 911 st. Pruža se od ist. Alpa preko alpskog sredogorja u Panonsku nizinu (doline rijeka Mure i Rabe). Uzgoj kukuruza i voća; stočarstvo. Ležišta ugljena, željezne rude, grafita, soli, magnezita, kvarca, gipsa. Izgrađene termoelektrane i hidroelektrane na rijekama. Metalurška ind. u dolini Mure; tekst., kem., prehr., kožna ind., proizvodnja papira i celuloze. Razvijena prom. mreža. Turizam (lječilišta i šport. središta). Gl. grad Graz, važ. gradovi: Leoben, Kapfenberg, Bruck a. d. Mur, Eisenerz, Knittelfeld, Köflach, Mürzzuschlag i Fohnsdorf. Naseljena od kamenog doba; pod rim. vlašću. U V. st. opustošili je Germani, Avari i slav. plemena. U VIII. st. pripala Bavarskoj, germanizirana (osim juž. dijela). U drugoj pol. X. st. na području Š. ustrojeno je nekoliko pograničnih jedinica (marke) koje su grofovi od Steyra (po kojima je pokrajina dobila ime) iz obitelji Traungau postupno sjedinili. God. 1180. Š. stječe status vojvodstva. Potkraj XII. st. u posjedu obitelji Babenberg, a potkraj XIII. st. njome su ovladali Habsburgovci. God. 1918. pov. pokrajina Š. podijeljena je između Austrije i ondašnje Kraljevine SHS.