Tennessee, Memphis, Beale Street
Tennessee, Nashville, Country Music Hall
Tennessee, Burgess Falls
Tennessee, zastava
Tennessee, sav. država na I SAD-a; 109 153 km2, 5 982 400 st. Izdužena u smjeru I–Z u duljini od 700 km, širine 150 km; smjena različitih krajolika, načina života i ekon. aktivnosti od I prema Z: na I zap. obronci Appalachiana (Blue Ridge) i sjev. dio Cumberlandskog ravnjaka, u sred. dijelu Nashville Basin (zaravnjeno, pretežno stočarsko područje), na Z međurječje Tennesseeja i Mississippija karakteristično po intenzivnom poljodjelstvu (uzgoj pamuka i dr.). Važ. rijeke: Tennessee (gornji i donji tok), Cumberland, Mississippi (zap. granica sav. države). Razvijena ind.: motornih vozila i dijelova, kem., farmaceutska, prehr., aluminijska, guma i plastičnih masa, drvna i papirna, grafička, diskografska (country). Poljodjelstvo: soja, duhan, pamuk, kukuruz, voće i povrće; stočarstvo; šumarstvo; rudarstvo (kamen, cinkova ruda, ugljen, fosfati, gline). Drž. centar za nuklearna istraživanja u Oak Ridgeu. Veći gradovi: Memphis, Nashville (gl. grad), Knoxville, Chattanooga, Clarksville, Jackson. Prije dolaska Europljana stanovništvo T. činila su indijanska plemena Cherokee, Chickasaw, Creek, Shawnee i dr. Europljanima ga otkriva španj. istraživač Hernando de Soto (1540–41); ubrzo započinju brit.-španj. prijepori glede pripadnosti T. koji su okončani Pariškim mirovnim ugovorom 1763, temeljem kojega je Francuska prepustila Vel. Britaniji sve svoje stečevine i od r. Mississippi. God. 1796. T. je primljen u Uniju kao 16. država. God. 1861. istupa iz Unije i pristupa Konfederaciji juž. država Amerike; tijekom građ. rata (1861–65) poprište teških bitaka. God. 1866. T. je bio prva secesionistička država koja je ponovno primljena u Uniju.