Transkei, seoski krajolik
Transkei, regija na jugoistoku Južnoafričke Republike, između gorja Drakensberg i Indijskog oceana; oko 43 000 km2. Sjeveroistočna granica joj je rijeka Mtamvuna, a jugozapadna Groot-Kei. Brdovito područje koje presijecaju doline kraćih tekućica; tropska klima s mnoštvom padalina. Slabije razvijeno poljoprivredno područje (uzgoj žitarica, ovčarstvo, kozarstvo, govedarstvo). Veći gradovi: Umtata (glavni grad), Gcuwa (Butterworth), Umzimwubu (Port St. John’s). To su područje stoljećima nastanjivali preci današnjega plemena Nguni. Poslije 1820. naselili su se pripadnici plemena Mfengu koji su bježali iz južnoafričke pokrajine KwaZulu/Natal pred plemenom Zulu. Poslije prodora Bura na ovo područje dolazi do sukoba europskoga stanovništva iz kolonije Kaap (Cape Colony) i naroda Xhosa pa je 1778. ugovorom određena granica na rijeci Great Fish. Europljani su zemlji na kojoj su obitavali Xhose, između rijeka Great Fish i Great Kei, nadjenuli naziv Ciskei. Područja istočno od rijeke Great Kei nazvali su Transkei. Razdoblje 1779–1879. bilo je obilježeno nizom ratova. Od 1847. do 1894. više regija Transkeija bilo je priključeno bijelcima iz kolonije Kaap (Cape Colony). Početkom XX. stoljeća na području Transkeija osnovano je Opće vijeće za teritorije Transkeija, a kada je 1910. osnovana Južnoafrička Unija, Transkei je priključen novonastaloj državi. Godine 1959. proglašen je Akt o samoupravi naroda Bantu i Transkei je postao prvi → bantustan. Godine 1963. osnovana je Zakonodavna skupština čije su odluke potvrđivale južnoafričke vlasti. Kad je 1976. Transkei proglasio neovisnost, Organizacija afričkoga jedinstva pozvala je da se ne prizna nezavisnost Transkeia (što je podupro i UN), jer bi se time priznao apartheid u Južnoj Africi. Nakon proglašenja novoga južnoafričkoga ustava kojim je ukinut apartheid, Transkei je 1994. ponovno priključen Južnoafričkoj Republici.