Trst, Piazza d’Unità
Trst, crkva sv. Antuna i kanal
Trst (tal. Trieste), gl. grad i luka provincije Trieste i regije Friuli–Venezia Giulia, sjeveroist. Italija; 207 128 st. Leži u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroist. obali Jadranskoga mora, 145 km i od Venecije. Brodogradnja, rafinerije nafte; prehr., metalurška, tekst., strojarska ind. Zračna luka, terminal naftovoda. Turizam. Sveučilište, nekoliko instituta; botanički vrt, akvarij, opservatorij. Više muzeja. Ostaci rim. kazališta, bazilike i slavoluka, bazilika iz XI. st., katedrala iz XIV. st. (na ostacima rim. hrama), crkve iz XIV., XVII. i XVIII. st., dvorac Miramare iz XIX. st. Ilir.-kelt. naseobinu Tergeste osvojili su Rimljani u ←I. st. U ranom sr. vijeku pod vlašću Gota, Bizanta i Langobarda; 788. pripao franačkoj državi. God. 948. stječe autonomiju, 1060. postaje komuna. God. 1202–1382. pod mlet. vlašću; od 1382. u vlasti Habsburgovaca. Isprva u sjeni pom.-trg. moćne Venecije, T. se ubrzanije razvija od XVIII. st. (1719. proglašen slobodnom lukom) i nakon propasti Mlet. Republike 1797. God. 1809–13. u sastavu Ilir. provincija, potom ponovno pod austr. upravom. God. 1830. statutom dobiva široku unutar. samoupravu, izrasta u vodeće pom.-trg. središte na Jadranu. Istodobno se razvija i ind. i bankarstvo. Od ujedinjenja Italije 1860-ih u Trstu jača iredentistički, protuaustr. pokret. Poslije I. svj. rata pripao Italiji. Uslijedio je, os. u doba fašizma, drastičan progon tamošnjeg slov. i hrv. žiteljstva (prisilna talijanizacija, zabrana rada i uništenje hrv. i slov. kult. društava). Nakon kapitulacije Italije 1943. pod njem. okupacijom. Postrojbe jugoslav. partizana ulaze u grad poč. svibnja 1945. Mjesec dana poslije, pod pritiskom Vel. Britanije i SAD-a, partiz. se snage povlače, a sporni teritorij podijeljen je na dvije zone: angloameričku (zona A) i jugoslavensku (zona B). Odlukom Pariške mirovne konferencije 1947. ustrojen je Slobodni Teritorij Trsta (STT) s gradom Trstom, njegovom okolicom i sjeverozap. dijelom Istre. Tijekom idućih god. spor glede pripadnosti T. i njegove okolice uzrokovao je zategnute odnose između Jugoslavije i Italije (→ Tršćanska kriza). U gradu i danas živi brojna slovenska i (brojčano manja) hrv. nac. manjina.