tundra na Aljasci
tundra (rus. iz laponskoga), vegetacijski pokrov u područjima arktičke klime, tj. klime tundre, iznad sjev. granice šuma. Obuhvaća 10,3 mil. km2 kopna: najsjeverniji dio Rusije uz obalu Sjev. ledenog mora i s od Ohotskoga mora, rus. otoci na dalekom S, najsjeverniji dio poluotoka Kole i Norveške, otoci Svalbard, sjev. dio Islanda, obalni pojas Grenlanda koji nije prekriven ledom, kan. arktički otoci, najsjeverniji dio kan. kopna te sjev. i juž. dio Aljaske. Na juž. polutki toga pojasa nema jer se na odgovarajućim geogr. širinama nalazi more. Razvija se u uvjetima hladnih i dugih zima te kratkih i svježih ljeta s vegetacijskim periodom od 2 do 3 mjeseca te dugom polarnom noći. Temp. najtoplijeg mjeseca (srpanj) ne prelazi 10 °C, godišnja količina padalina iznosi 200–400 mm. T. je klimazonalna (klimatogena) vegetacija. U “toploj” tundri (srpanjska temp. 5–10 °C) tijekom kratkog ljeta razvija se pokrov koji čine mahovine, lišajevi, šaš, cvijeće te zakržljale više biljke kao patuljasta breza, vrba; u “hladnoj” tundri (srpanjska temp. 0–5 °C) vegetacija je ograničena na najotpornije vrste mahovina i lišajeva isključivo u zaklonjenim mjestima.