Turopolje, dio Posavine južno od Zagreba, središnja Hrvatska; obuhvaća oko 600 km2. Leži između desne obale Save na sjeveroistoku i Vukomeričkih gorica na jugozapadu; na jugu prelazi u Odransko polje. Ime dobilo prema govedu tur. Turopolje je aluvijalna ravnica duga 45 km, široka 23 km; prosječna visina 110 m. Na jugozapadnoj pristranci Vukomeričkih gorica. Glavna rijeka Odra teče središnjim dijelom; još su važne rijeke Lomnica i Lekenik. Odransko polje močvarno je područje. Klima topla i vlažna; prosječna zimska temperatura 0 °C, ljetna 21 °C. Prosječna godišnja količina padalina 900–1000 mm. Vegetaciju čine šume hrasta lužnjaka. Poljoprivreda; uzgoj kukuruza, povrća (turopoljski luk), voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo. U Vukomeričkim goricama ležišta ugljena. Prehrambena industrija, pilane, ciglane. Turopoljem prolaze cesta i željeznička pruga Zagreb–Sisak. Turizam. Sjeverozapadni dio Turopolja uključen u prigradsko područje Zagreba, a jugoistočni Siska. Najveće naselje → Velika Gorica; ostala važnija naselja Odra, Mraclin, Lomnica, Vukovina, Buševec, Lekenik, Greda. Poznato po drvenoj arhitekturi: drvene crkve, kuće. Turopolje je naseljeno od prapovijesti (Staro Čiče, Gladovec Kravarski). Iz rimskoga doba ostaci u Turopoljskom Lugu, Mraclinskoj Dubravi i → Šćitarjevu. U povijesnim vrelima bilježi se od XII. stoljeća kao Campus Zagrabiensis. Poveljom kralja Bele IV. iz 1225. nekoliko je Turopoljaca promaknuto u stalež kraljevskih službenika, i od njih su poslije izvodile podrijetlo brojne tamošnje obitelji. Na saboru u Zagrebu 1278. Turopolje stječe svoju posebnu plemensku organizaciju, temeljem koje će postupno nastati plemićka općina (Universitas nobilium Campi Zagrabiensis odnosno Turopolya) s određenom samoupravom. Temeljeći svoja prava na slobodnom plemenitom posjedu, Turopoljci su se kroz stoljeća, u cilju očuvanja svojih povlastica, suprotstavljali banskoj vlasti i pretenzijama velikaša. U cilju obrane od Osmanlija u drugoj polovini XV. stoljeća grade utvrdu Lukavec. Za francuske uprave turopoljske su privilegije ukinute, a već 1813. obnovljene; tijekom hrvatskoga narodnog preporoda turopoljski su plemenitaši najsnažniji stup mađarona i njihove politike. Uvođenjem apsolutizma postupno zamiru institucije “plemenite općine Turopolje”; 1874. turopoljski plemići podvrgnuti su sudskoj vlasti kotara Velika Gorica. Godine 1947. plemićka općina Turopolje ukinuta je. Tijekom prošlosti najznačajnije obitelji u Turopolju bile su Mulih, Pogledić, Josipović, Lučić, Grdenić, Škrlec, Berislavić i dr.