univerzalizam (lat.), nazor kojemu je mjerilo širina svijeta, ili nazor koji određeno shvaćanje tumači kao načelo svekolikosti svijeta. U filozofiji, shvaćanje o prednosti općeg (univerzalnog) pred posebnim i pojedinačnim (partikularnim). Pojam se najčešće vezuje uz soc., polit. i etička gledišta koja daju veće značenje, ili isključivu vrijednost, općem kao svjetskom, čovječanskom, kolektivnom, u odnosu na individualno, autohtono, različno. Pritom pitanje interpretacije univerzalizma i partikularizma ostaje otvoreno i pomično; tako se npr. u odnosu na lokalni partikularizam država predstavlja univerzalnim načelom građanstva, dok je ona sama partikularna u odnosu na načelo “građanstva svijeta”. Na u. se obično pozivaju i demokr. i totalitarne polit. teorije. Također, posve individualna etička načela, drže se univerzalnim načelima, u smislu u kojem je sam čovjek pojedinačno i “generičko” (univerzalno) biće.