ultrazvuk (prema engl. ultrasound), zvučni valovi frekvencije iznad 20 kHz koja je viša od najviše frekvencije koju čuje ljudsko uho. Ultrazvučni valovi dobivaju se iz posebnih el. uređaja (Galtonova svirala, Hartmannov generator i dr.). U. se široko upotrebljava u znanosti za ispitivanje kompleksnih molekula, za sterilizaciju (ubija bakterije), a os. u ispitivanju i testiranju materijala i konstrukcija radi otkrivanja nehomogenosti ili pukotina u materijalima. Upotreba u. u navigaciji zasniva se na principu kojim se koriste i netopiri – na ultrazvučnom detektiranjem prepreka (uz pretvaranje stereofonične percepcije u vizualnu). U medicini se u. rabi u dijagnostičke i terapijske svrhe. Budući da u. djeluje na principu jeke (ehografija, ehosonografija), posebnom se sondom prislonjenom uz tijelo odašilje snop kratkih impulsa u. (u trajanju od o. 1 µs), te se njegovi reflektirani odjeci, transformirani u el. signal, pojačavaju i prikazuju na ekranu. Posebna metoda je iskorištavanje Dopplerova efekta (frekvencija odjeka reflektirane čestice u gibanju drugačija je od odaslane frekvencije te ovisi o brzini i smjeru njezina kretanja), napose u analizi krvnoga protoka i ehokardiografiji. Prva med. uporaba u. bila je u ginekologiji i opstetriciji, napose u perinatalnoj medicini (praćenje rasta fetusa i dr.). I u drugim granama medicine u. daje korisne podatke o normalnom izgledu i patološkim promjenama mnogih organa, a mogu se mjeriti i dimenzije pojedinih strukturnih detalja (ehometrija). Pod kontrolom u. mogu se vršiti biopsije i različiti zahvati (intervencijski u.), pa se tako primjerice razvila i fetalna kirurgija. Primjena dijagnostičkog u. sasvim je bezbolna, omogućuje bezbrojno ponavljanje pretraga, a nije dokazana štetnost ultrazvučnih valova.