Valais, dvorac iz XII. st. u okolici Siona
Valais (njem. Wallis), kanton na JZ Švicarske; 5225 km2, 285 848 st. Gl. i najveći grad Sion. Obuhvaća veći dio porječja Rhône. Na S Bernske, na J Peninske Alpe. Ovdje su najviši vrhovi Švicarske: Matterhorn (4478 m) i Dufour (4634 m). Turizam; skijanje (Zermatt, Champex, Champéry i dr.). U Valaisu se nalazi i najviša žičara u Europi (do Klein-Matterhorna, 3820 m), duga 3,8 km, otvorena 1980. Sred. dio obuhvaća plodnu dolinu Rhône; uzgoj vinove loze, povrća, žitarica i voća. Mljekarstvo; proizvodnja sirova. Kovinska i kem. ind. u Sierreu, Vispu i Montheyu; rafinerija nafte u Collombey-Murazu. Brojne hidroelektrane proizvode o. 25% ukupne el. energije Švicarske. Dvije trećine stanovništva govori francuskim, jedna trećina njem. jezikom; više od 90% rimokatolika. Ispod prijevoja Simplon i Veliki Saint-Bernard probijeni su želj. i cestovni tuneli koji povezuju Švicarsku i Italiju. Prvi se put spominje u doba Rimljana (o. ←57) kao Vallis Poenina. U srednjovj. razdoblju preko prijevoja St. Bernard vodio je jedan od važnijih trg. putova između Italije i Švicarske. Dio Burgundijskog kraljevstva od 888. U posjedu sionskoga biskupa od 999. do 1798, kada postaje dio Helvetske Republike. Napoleon ga je 1802. proglasio nezavisnom Rodanskom Republikom. U posjed Francuske dolazi 1810. kao dio dep. Simplon. Od 1815. dio Švic. Konfederacije.