Vandali, istočnogerm. pleme. Iz baltičkog priobalja u I. st. kreću prema JI s drugim germ. plemenima i naseljavaju Šlesku i zap. Poljsku; o. 171. dopiru do granice Dacije i do porječja gornje Tise. Do IV. st. ratuju s Rimljanima i Gotima. Potkraj IV. st., pod utjecajem Gota, prihvaćaju arijanstvo. Daljnja seoba V. odvija se pod pritiskom Huna, prodiru u Norik i Reciju, a 406. predvođeni Godigiselom provaljuju (s Alanima i Svevima) na Z preko Rajne, gdje ratuju s Francima. Opustošivši Galiju, 409. prodiru u Španjolsku, gdje neko vrijeme ostaju kao rim. saveznici. Vandalski vođa Gunderik ondje je sjedinio ostatke svih germ. plemena i prozvao se kraljem Vandala i Alana. Za kralja Gajzerika (428–77) prelaze Gibraltar i zaposjedaju veći dio sjev. Afrike s Kartagom (439); 455. opustošili Rim. Potkraj njegove vladavine držali su prostrano područje (nekadašnju rim. pokrajinu Afriku, Siciliju, Baleare, Sardiniju i Korziku). Justinijanov vojskovođa Belizar (533–34) porazio je i srušio vandalsku državu i otada V. postupno iščezavaju iz vrela.