Vrbnik, naselje i središte istoimene općine, u Primorsko-goranskoj županiji, na sjeveroistočnoj obali otoka Krka. Leži na litici 49 m iznad mora. Naseljen je od pretpovijesti; bio je jako glagoljaško središte. Uzgoj povrća; maslinarstvo, vinogradarstvo (žlahtina). Teško je pristupačan s morske strane; od luke prema naselju vodi strma cesta. Turizam (ulica Klančić, široka tek nešto više od 50 cm, najuža je ulica na svijetu). Očuvan mu je srednjovjekovni izgled. Ostatci srednjovjekovnih zidina. Župa Vrbnik spominje se u popisu krčke biskupije u XI. st. (vrbnički kapitul prvi se put spominje 1472). Crkva sv. Marije (XV. st., današnji izgled pročelja iz XIX. st.). Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (izgrađena 1325; renesansni zvonik iz XVI. st.). Vitezovićeva knjižnica (oko 15 000 svezaka) s glagoljaškim knjigama iz XIV. i XV. st. i Kohlerovim atlasom (Atlas Scholasticus et itinerarius, Nürnberg 1718). Godine 1970. uvršten je u hrvatski Registar nepokretnih spomenika kulture. Prvi se put spominje u XII. st. u glagoljaškoj darovnici Slavnoga Dragoslava. Utvrđen je u srednjem vijeku. Frankapani su vladali ovim područjem 1118–1480, sastavivši Vrbnički statut 1388., danas važan izvor srednjovjekovnoga prava. Izgradili su palače Knežev i Baćin dvor, dvorac Gradec i dvorac nedaleko crkvice sv. Mavra. Od XIX. st. naselje se širi izvan zidina. Općina danas ima četiri naselja: Vrbnik, Garica (156 st.), Risika (148 st.) i Kampelje (8 st.) (2011). Rodno je mjesto krčkoga biskupa Bartula Bozanića.