Zemun, predgrađe Beograda, dio njegove aglomeracije, jugoist. dio Srijema, Srbija; 145 751 st. Smjestio se podno Srijemske lesne zaravni, na desnoj obali Dunava, nedaleko od ušća Save. U novije vrijeme šireći se prema Z i JZ spojio se s Novim Beogradom. Tekst., kem., drvna, farmaceutska, metaloprerađivačka i prehr. ind., ind. kože i obuće; proizvodnja poljoprivr. strojeva. Nekoliko znanstv.-istraž. instituta. Tragovi naseljenosti iz bakrenog doba. U keltsko doba ovdje se razvilo utvrđeno naselje Taurunum (←III. st.), koje postaje dio rim. provincije Panonije (o. 15. g.). Za franačke vladavine (IX. st.) utvrda Mallevila. Dolaskom Slavena razvija se naselje Zemlin. U pisanim dokumentima prvi se put spominje u XII. st. U srednjovj. razdoblju važna utvrda. Do kraja XII. st. u posjedu Bizanta, kada dolazi pod vlast Ug. Kraljevstva. U XV. st. u posjedu despota Brankovića. Pod tur. vlašću 1521–1717, nakon čega dolazi pod vlast Austrije; počinje intenzivan razvoj trgovine. God. 1882. zajedno s ostatkom Srijema postaje dio Hrvatske i Slavonije. Na prijelazu iz XIX. u XX. st. razvija se ind. Tijekom I. svj. rata (1914) naizmjenično u posjedu Srbije i Austro-Ugarske. Od 5. XI. 1918. u sastavu Srbije. Do 1934, kada postaje dio Beograda, razvijao se kao samostalan grad.