 |
|
| Službeni naziv: | Republika Zimbabve, Republic of Zimbabwe (engleski) |
| Površina: | 603 628 km2 |
| Stanovništvo | (procj. 2007): 12 398 897 (31,7 st./km2); 35% gradsko |
| Glavni grad | Harare, 1 607 022 (procj. 2007) |
| Upravna podjela | 8 provincija + dva grada sa statusom provincije (Harare i Bulawayo) |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | zimbabveanski dolar (ZWD) = 100 centa |
Zimbabve, država u unutrašnjosti juž. Afrike, graniči sa Zambijom na SZ, Mozambikom na SI, Južnoafr. Republikom na J, Bocvanom na JZ i Z, te Namibijom na Z.
Prirodna obilježja
Harare
Gotovo u cijelosti se smjestio na nadmorskim visinama iznad 300 m. Veći dio površine zemlje zauzimaju prostrani ravnjaci (Middleveld), koji se pružaju u smjeru J–Z i S–I, a nalaze se na vododijelnici između rijeka Zambezi na S i Limpopa na J. Prosj. visina ravnjaka iznosi o. 1200 m. Iznad ravnjaka izdižu se osamljeni vrhovi. Ravnjaci se na Z blago spuštaju prema dnu Kalaharijske zavale (500–600 m), u čijoj podlozi prevladavaju stare prekambrijske kristalinske stijene Afr. štita. Duž ist. granice s Mozambikom pruža se planinski lanac Ist. visočja, u kojem se nalazi i najviši vrh zemlje – Inyangani (2592 m). Sred. dijelom, u smjeru S–J, pruža se greben Great Dyke (dug o. 480 km i širok 10 km), građen od rudama vrlo bogatih magmatskih stijena. Z. se čitavom površinom nalazi s od Juž. obratnice, u tropima. Klima je savanska, no zbog nadmorske visine ima blaža obilježja. Monsunski vjetrovi prelaze preko Indij. oceana te donose sa sobom veliku količinu kiše. Razdoblje od svibnja do kolovoza suho je i hladno. Najhladniji je mjesec lipanj, a najtopliji listopad. Šume prekrivaju o. 22% površine zemlje; udio površine pod šumama posljednjih se desetak godina drastično smanjio u korist pašnjaka i obradivih površina. Najveći dio zemlje prekriva savana. Graničnim područjem Zimbabvea teku Zambezi (na S) i Limpopo (na J). Ist. dijelom teče Save s pritokom Runde. Brojne manje rijeke izviru u ist. planinskom području. Na Zambeziju se nalazi i umjetno jezero Kariba, jedna od najvećih akumulacija na svijetu.
selo u okolici Masvinga
brana na jezeru Kariba
rezervat Hwange
Stanovništvo
Tijekom 1980-ih Z. je zabilježio eksplozivan rast broja stanovnika, koji je znatno usporen u 1990-ima, djelomično zbog rasta mortaliteta, što je posljedica pogoršavanja općih životnih uvjeta velikog dijela stanovništva, te zbog epidemije AIDS-a. Prema procjenama za 2007, u Z. živi o. 13,4 mil. st. Dvije skupine bantuskih crnaca čine većinu stanovništva: Šona (Mašona, 71%), koji žive na I i u sred. dijelu zemlje, te Ndebele (Matabele, 16%), kojih najviše ima na JZ. O. 2% (150 000) je bijelaca (Europljani, većinom Britanci), čiji se broj zbog velikog iseljivanja gotovo prepolovio nakon osamostaljenja Z. Služb. jezik engleski, no velik broj stanovništva govori jezikom naroda Šona (2/3) i Ndebelea (1/5). S o. 32 st./km2 Z. je rijetko naseljena zemlja. Najgušće je naseljen ist. dio (visočje), gdje u prosjeku živi do 60 st./km2. Najrjeđe su naseljeni zap. dijelovi s manje od 20 st./km2. O. 65% stanovništva živi u ruralnim područjima. Najveći grad i vodeće trg. i kult. središte je Harare (1,6 mil. st.; procj. 2007), a od većih se gradova još izdvajaju Bulawayo (713 340), važno industr. središte i želj. čvorište, Chitungwiza (352 204), Mutare (193 629) i Gweru (148 935), središte rudarstva. Stopa rodnosti iznosi visokih 27,7‰ (procj. 2007), a smrtnosti također visokih 21,8‰ (2007). Prema procj. za 2001, o. 1,8 mil. st. u Zimbabveu zaraženo je HIV-om, a 2003. od AIDS-a je umrlo o. 170 000 ljudi. Očekivano trajanje života vrlo je nisko – 39 g. Od 1987. osnovnoškolsko je obrazovanje obvezno i besplatno. Z. ima jedno sveučilište, u Harareu (osn. 1955).
Gospodarstvo
veletržnica duhana u Harareu
Prema udjelu zaposlenih i BDP-u, najrazvijeniji je uslužni sektor, a slijede ga ind. te poljoprivreda i rudarstvo. Većina gosp. aktivnosti koncentrirana je u sred. dijelu zemlje, uz želj. prugu Bulawayo–Harare–Mutare. Obradivo je tek o. 2,9 mil. ha (8,2% površine). Pašnjaci i travnjaci prekrivaju o. 12,4% površine Z. (4,8 mil. ha). Umjetno se natapa o. 1740 km2. Poljoprivredom se bavi o. 26% aktivnog stanovništva. Na S i u sred. dijelu uzgajaju se duhan i kukuruz (1,62 mil. t). S proizvodnjom duhana od o. 228 000 t godišnje vodeća je afr. zemlja, i na 6. mjestu u svijetu. Važna je i proizvodnja šećerne trske (4,1 mil. t; izvoz šećera), pšenice (250 000 t) i pamuka (330 000 t; gl. izvozni proizvod), a uzgajaju se još čaj, kava, kikiriki, agrumi i sirak. Znatno je razvijeno i stočarstvo, ponajprije samoopskrbni uzgoj koza (2,8 mil.), goveda (5,55 mil.), peradi (16,5 mil.) i ovaca (535 000). Z. ima raznovrsna i vrlo bogata rudna ležišta (više od 40 različitih minerala), te je rudarstvo vodeći izvozni sektor gospodarstva Z. (40% izvoza). Najznačajnije je zlato, koje se vadi u rudnicima u okolici Bulawaya, Bindure i Kadome; s 13,5 t (2005) na 23. je mjestu u svijetu. Druga po važnosti ruda u Z. je nikal (7800 t; 16. u svijetu), a slijedi azbest (122 041 t; 6. u svijetu) koji se vadi na J zemlje u rudnicima Shabanie i Gaths. Značajna su još i ležišta bakra, željezne rude, kositra te dragoga kamenja (dijamanti kraj Beitbridgea, smaragdi kraj Mberengwa, u dolini Sandawana). Bogata su i ležišta crnoga ugljena na SZ kraj Hwangea (2,9 mil. t, 2005); neiskorištena su još ležišta kraj Lubimbija, i od Hwangeja (procj. o. 20 mlrd. t zaliha). U termoelektrani Hwange I–V, na bazi ugljena, proizvede se 68% el. energije, a preostalih 32% u hidroelektranama. Najveća je na Zambeziju (Kariba South), na juž. strani dolinske brane Kariba. Nju Z. dijeli sa Zambijom. Za afr. prilike ind. je dobro razvijena i raznovrsna. Obojena i crna metalurgija, na bazi domaćega rudnoga bogatstva, izvozno je orijentirana. Izvoze se duhan, azbest, pamuk, čelik, ferokrom, nikal, zlato, tekstil i meso, a uvoze nafta i strojevi. Gl. trg. partneri: Vel. Britanija, JAR, SAD, Japan, Njemačka i Kina. Godišnje Z. posjeti o. 1,8 mil. stranih turista, a od najvećih atraktivnosti ističu se Viktorijini slapovi na Zambeziju i nac. parkovi (Hwange, Chimanimani, Matopos i dr.). Od o. 97 440 km cesta (tek 19% asfaltiranih), samo 2800 km otpada na autoceste. Želj. je mreža među najgušćima u supsaharskoj Africi. Svi veći gradovi imaju zračnu luku; međunarodne imaju Harare (s jednom od najduljih pista na svijetu), Bulawayo i Victoria Falls. Nac. prijevoznik Air Zimbabwe.
BNP (2005): 3,37 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2006):
poljoprivreda 17,7%, industrija 22,9%, usluge 59,4%
Nezaposlenih (2005): 80%
Inflacija (2006): 1216%
Realan rast gospodarstva (2005): – 6,5%
Uvoz (2006): 2,05 mlrd. USD
Izvoz (2006): 1,76 mlrd. USD
BNP (2005): 3,37 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2006):
poljoprivreda 17,7%, industrija 22,9%, usluge 59,4%
Nezaposlenih (2005): 80%
Inflacija (2006): 1216%
Realan rast gospodarstva (2005): – 6,5%
Uvoz (2006): 2,05 mlrd. USD
Izvoz (2006): 1,76 mlrd. USD
Povijest
sestre Masanabo ispred svojih oslikanih panela
Tragovi ljudske prisutnosti stari su o. 500 000 god. Prvi poznati stanovnici na području Z. (i većeg dijela juž. Afrike) bili su pripadnici naroda San. Od V. do X. st. sa S prodire narod Shona i naseljava prostor između Zambezija i Limpopa. O. 1400. dio plemena zvan Karanga ustrojava vojno snažnu i centraliziranu državu; njezin glavar (poglavica) Mutota širi svoje stečevine te uzima kralj. naziv Mwana Mutapa (“gospodar osvojene zemlje”) i prihvaća kršćanstvo. Potkraj svoje vladavine Mutota je gospodario većim dijelom današnjeg Zimbabvea (osim brdskog područja na I). O. 1500. država se, zbog pobuna vazalnih plemena Mbire i Guniuswa, raspala na dva dijela; Nyahuma je zadržao vlast na S, dok se J proglasio neovisnim kraljevstvom plemena Rozwi (Urozwi). Sin vladara Nyahume, Chikuyo, vratio je dio izgubljenih posjeda na J i utvrdio prijestolnicu (Zimbabwe) kraj današnjega Mont Darwina. God. 1510. Europljani uspostavljaju prvi kontakt s područjem Z. (port. istraživač Antonio Fernandes); s vremenom prodor Portugalaca postaje sve izrazitiji te oni preuzimaju veći dio trgovine i nadzora nad trg. putovima, grade utvrde u zaleđu te stječu pun nadzor nad proizvodnjom i prometom zlata. Do 1600. Portugalci se učvršćuju na većem dijelu današnjeg Z., ali ne uspijevaju uspostaviti vlast nad kraljevstvom Urozwi na J. Potonje je kraljevstvo srušeno tek poč. XIX. st. prodorom Ngona iz Mozambika, kada i počinje velik val useljivanja plemena Bantu s J i naroda Ndebele, koji pod vodstvom Moselekatsea naseljavaju zap. dio zemlje. Ugovorom s Britancima Cecil John Rhodes postiže koncesije za iskorištavanje rudnih bogatstava zemlje. Brit. južnoafr. kompanija (1889) s vremenom je preuzela upravu nad cijelom zemljom. To je 1893. dovelo do otpora koji je predvodio Lobengula, koji su Britanci uspjeli skršiti tek nakon njegove smrti. Od poč. XX. st. bjelačka manjina (o. 23 000 st.) izražava zahtjev za samostalnošću ili priključenjem Juž. Africi; referendumom 1922. (na kojem većinsko crnačko stanovništvo nije imalo pravo glasa) većina bijelog stanovništva glasovala je za neovisnost, a njihov manji dio za pripajanje Juž. Africi. God. 1923. Vel. Britanija proglasila je Juž. Rodeziju krunskom kolonijom; pravo glasa zasnivalo se na imovnom cenzusu (čime je isključena golema većina crnačkog stanovništva); Zakonom o razdiobi zemlje (1930) zemlja je podijeljena na rasno zasebne dijelove, a Zakonom o zemljištu dostupnom Afrikancima praktički su ustrojeni rezervati. Konstantnim sužavanjem prava većinskoga crnačkog stanovništva rastao je i njihov otpor. Još 1923. osnovana je Rodezijska udruga crnih birača (Rhodesia Bantu Voters Association – RBVA) koja se odupirala bjelačkim zahtjevima za samostalnošću ili pripojenjem Juž. Africi; 1927. osnovana je prva sindikalna udruga, Radnička industr. i trg. unija (Industrial and Commercial Workers Union – ICWU) za borbu protiv diskriminacije na radu, a 1934. Južnorodezijski afr. nac. kongres (Southern Rhodesia African National Congress – SRANC) za borbu protiv Zakona o razdiobi zemlje i drugih oblika diskriminacije i eksploatacije većinskoga crnačkog stanovništva. Borba za ravnopravnost intenzivira se od kraja II. svj. rata. God. 1953–63. Z. je uključen u Federaciju Rodezija i Njasa. Istodobno gl. polit. snaga crnačkog stanovništva (SRANC) mijenja ime u Afr. nac. kongres (ANC) i nastavlja s borbom za ravnopravnost; ANC je zabranjen 1959, a njegove vođe uhićeni. God. 1960. utemeljen je nov pokret, Nac. demokr. stranka (NDP), iste god. stvorena je i Unija afr. naroda Zimbabvea (ZAPU) pod vodstvom Joshue Nkoma. Rascjep u vodstvu dovodi do ustroja Afr. nac. unije Zimbabvea (ZANU) pod vodstvom Ndabaningi Sithole. God. 1961. održani su opći izbori, koje su ZANU i ZAPU bojkotirali; vlast na izborima osvojila je bjelačka stranka Rodezijska fronta (RF). Nakon raspada Federacije Rodezije i Njase (1963), u Z. dolazi na vlast 1964. predsj. vlade Ian Smith koji smjesta zabranjuje oslobodilačke pokrete ZANU i ZAPU i 1965. jednostrano proglašava nezavisnost Rodezije, što je dovelo do međunar. sankcija protiv njegova režima. Otpor oslobodilačkih pokreta dovodi 1971. do stvaranja nove organizacije, Afr. nac. vijeća (African National Council – ANC) na čelu s metodističkim biskupom Abelom Muzorewom; otada jača gerilska borba protiv Smithova rasističkog režima. God. 1974. na slobodu su pušteni Sithole i Nkomo, a iste god. ZAPU i ZANU proglasili su pomirenje pod okriljem ANC-a. Ustavni pregovori o sudbini Z. 1975. nisu donijeli bitnijh pomaka; oslobodilački rat je nastavljen, a na potporu gerilcima iz susjednih zemlja Ian Smith odgovorio je akcijama odmazde prema Zambiji i Mozambiku. Oslobodilački pokreti ZANU R. Mugabea i ZAPU J. Nkoma stvaraju 1976. zajedničku Patriotsku frontu koja nastavlja gerilski rat. God. 1979. na konferenciji u Londonu postignut je sporazum o uspostavi neovisnog Z. Na izborima 1980, koje je organizirala i nadgledala Vel. Britanija, pobjeđuje ZANU, a R. Mugabe ustrojava koalicijsku vladu. God. 1987. ZANU i ZAPU se udružuju; uveden je predsjednički sustav i Mugabe postaje predsj. države (ponovno izabran i 1996. i 2002). God. 1991. odbačen je marksizam kao služb. ideologija kao i namjere o uvođenju jednopartijskoga sustava.