zvijezda, okruglo svemirsko plinovito tijelo s vlastitim izvorom zračenja i s vrlo visokom temperaturom i velikom masom koja se drži zahvaljujući vlastitoj gravitaciji. Elektromagn. zračenje rezultat je termonuklearnih reakcija u zvijezdi, pretežno u pretvaranju vodika u helij. Zvijezde vidljive golim okom nalaze se u Mliječnom putu (naša galaktika). Može ih se vidjeti o. 6000, a jakim teleskopima na milijarde. Klasificiraju se prema sjaju (magnitudi ili zvjezdanoj veličini): najsjajnije su prve, a najslabije šeste magnitude. Sjaj im se mijenja ovisno o udaljenosti od Zemlje i o njihovim karakteristikama. Poredak najsjajnijih zvijezda: Sirius (znanstv. naziv Alfa Canis Majoris), Canopus (Alfa Carinae), Rigil Kent (Alfa Centauri), Arcturus (Alfa Boötis), Vega (Alfa Lirae) itd. Obično su u skupinama (zvjezdani grozdovi, zvjezdani skupovi, zvjezdana jata ili zvjezdani klasteri; engl. cluster) unutar galaktika, a ti grozdovi mogu biti otvoreni (najčešće spiralni krakovi galaktika) ili zatvoreni (globularni grozdovi) gdje su zvijezde koncentrirane oko središta galaktike. Zbog velike udaljenosti čine se nepomičnima (zvijezde stajačice). Najbliža zvijezda (osim Sunca) udaljena je od Zemlje o. 4 svjetlosne godine. Po sastavu su slične Suncu, masa im može biti o. 100 puta veća od mase Sunca, ali može biti i desetak puta manja. Promjer nekih zvijezda veći je od promjera Zemljine staze oko Sunca. Površinska im temperatura iznosi nekoliko tisuća stupnjeva, a u unutrašnjosti nekoliko milijuna stupnjeva. Zvijezde velike mase sjajnije su i toplije (o. 20 000 stupnjeva). Najtoplije zvijezde su plave. Crveni divovi izrazito su velike zvijezde (10–100 puta veće od Sunca) i vrlo su hladne. Zvijezde s prosječnom masom kao Sunce su žute, dok su male zvijezde tamnocrvene (o. 3000 stupnjeva). Najmanje zvijezde (bijeli patuljci i neutronske zvijezde) su o. 1/20 mase Sunca. Sjaj nekih zvijezda se mijenja (nove i supernove). Površina nekih zvijezda pulsira (→ cefeide). Neke se zvijezde pojavljuju u parovima (dvojne z.). Graf. prikaz apsolutne veličine zvijezda o njihovoj boji ili spektralnoj klasifikaciji dan je → Hertzsprung-Russellovim dijagramom.