Žirje, otok u sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini u šibenskom arhipelagu, Žirjanskim kanalom odvojen od ostaloga otočja šibenskog arhipelaga (Kakan, Kaprije, Obonjan) i Samogradskim vratima od Kornatskoga otočja; 15,06 km2, 103 st. (2011). Administrativno pripada gradu Šibeniku. Dužina obale 39,2 km, koeficijent razvedenosti obale otoka je 2,75 (vrlo dobro razvedena obala). Istoimeno naselje nalazi se na središnjem dijelu otoka. Broj stanovnika stalno se smanjuje (720 st., 1953). Građen je od vapnenaca (uzdužna bila) s plodnim poljem u središnjam dijelu otoka. Na središnjem dijelu otoka nalazi se najviši vrh Kapić, 134 m. Obrastao je makijom. Uzgoj vinove loze, maslina, smokava, višanja, šljiva. Naseljen je od prapovijesti. Dvije kasnoantičke utvrde (lokaliteti Gusterna i Gradina), dio bizantskoga obrambenoga sustava u doba Justinijana. Bio je u posjedu benediktinskoga samostana sv. Ivana u Rogovu od 1059. Na otoku je samostan sv. Marije. Trajektna veza s kopnom i obližnjim otocima (Šibenik–Zlarin–Kaprije–Žirje).