Asturias (Asturija), provincija i autonomna zajednica te povijesna regija (Asturija) u sjeverozapadnoj Španjolskoj, između Kantabrijskoga gorja i Biskajskoga zaljeva; 10 565 km2,
1 042 608 stanovnika (2016). Graniči s autonomnim zajednicama Galicijom (provincija Lugo), Castillom y León (provincija León) te Cantabrijom. Područje Asturije pretežito je planinsko; uzak nizinski rub proteže se uz Atlantski ocean. Poljoprivreda je slabije razvijena (žitarice, krumpir; do XX. st. uzgoj ovaca i konja, danas goveda). Najvažnija je rudarska regija Španjolske: iskapa se kameni ugljen, željezna ruda i cink. Razvija se metalurgija i s njome povezana industrija, uz nešto prehrambene, građevinske i tekstilne industrije, ponajviše u trokutu Oviedo–Gijón–Avilés. Turizam razvijen na Costi Verde. Najprije su ju osvojili Rimljani, a zatim je od V. st. bila dio države Zapadnih Gota; odupirala se arapskim osvajanjima. Od 718. do 910. Kraljevina Asturias obuhvaćala je Galiciju, Kantabriju i sjeverni Portugal; 910. Alfonso III. podijelio ju je na tri dijela (Asturias, León i Galicija), a ponovno je ujedinjena 924. pod nazivom Kraljevstvo León, 1230. sjedinjena s Kraljevstvom Kastiljom. U XIV. st. stvorena je Kneževina Asturija. Poznati štrajk asturijskih rudara (4–19. X. 1934) indirektno je rezultirao zauzimanjem pozicija u Bitci kod El Mazuca 1937. Provincija se kratko zvala Oviedo (1939–75). Autonomna je zajednica Asturias od 1981. Glavni je grad provincije → Oviedo, a ostali su veći gradovi: Gijón (273 422 st.), Avilés (80 114 st.) i Siero (51 969 st.)(2016). Stanovništvo je koncentrirano u gradovima.