Baškirska Republika (prije Baškirija ili Baškortostan), autonomna republika na krajnjem JI eur. dijela Rusije; 143 600 km2, 4 097 000 st. Zauzima Juž. Ural i njegove zap. ogranke te porječje r. Belaje, pritoka Kame. Kontinentska klima s velikim godišnjim amplitudama temp., jak utjecaj sibirskih zračnih masa; u nižim dijelovima do 500, u višim do 600 mm oborina. Važan uzgoj žitarica, lana, šećerne repe, krumpira i suncokreta u nizinskim dijelovima, stočarstvo (goveda, ovce i koze) na Uralu; tradicija pčelarstva. Raznovrsne rude; najvažnija nafta i plin (Neftekamsk na SZ, Belebej i Tujmazi na Z, Išimbaj uz r. Belaju), željezna ruda, i mangan na Uralu, bakar, sol i dr. Crpljenje i prerada nafte među gl. gosp. djelatnostima; mnogobrojni naftovodi. Od ostale ind. željezare, strojarska, elektrotehn., kem., drvna. Glavninu stanovništva čine Baškirci (22%), Rusi (39%) i Tatari (28%), manjine Čuvaši, Ukrajinci i dr. Gl. grad Ufa (1 094 000 st.), ostali veći su Sterlitamak i Salavat.
Povijest
Tragovi naseljenosti potječu iz paleolitika. U IV. st. useljavaju Baškirci, u XIII. st. Zap. Baškirci priznaju vlast države Bugara s Volge. God. 1236. pokoravaju je Mongoli; nakon raspada Zlatne Horde podijeljena na novoustrojene kanate. Od XVI–XVII. st. postupno cijelo područje ulazi u sastav rus. države; česti proturuski ustanci. Od ljeta 1918. do sred. 1919. vlast u B. R. drže bjelogardijci. God. 1919. ustrojena je Baškirska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sklopu RSFSR-a. God. 1991. proglasila neovisnost kao Baškortostan; 1992. zajedno s ostalih 18 bivših autonomnih republika pristupa Ruskoj Federaciji.