Yangtze, kineska rijeka duga 6380 km (najduža azijska rijeka i 3. u svijetu), porječje 1 959 000 km2, srednji godišnji protok 31 000 m3. U Kini se za cijeli njezin tok službeno rabi ime Chang Jiang (Duga rijeka), dok se Yangtze (ili Yangzi) upotrebljava samo za donji tok rijeke od Nanjinga do Shanghaija. Davno se upotrebljavao i naziv Rijeka zlatnoga pijeska, Marko Polo zvao ju je Quian (Kian), a u XVIII. stoljeću Modra rijeka. Yangtze izvire u Tibetskoj visoravni, podno Kunlun Shana u zapadnom dijelu provincije Qinghai, teče prema jugoistoku dubokim kanjonima, zatim na istok preko Yunnanske visoravni i konačno na sjeveroistok kroz Sichuansku zavalu i na istok južnim rubom Sjevernokineske ravnice. Ulijeva se u Istočnokinesko more kod Shanghaija. Rijeka je glavni unutarnji plovni put Kine; za velike brodove plovna je 941 km do Yichanga, nakon čega je plovidba otežana zbog mnogobrojnih brzaka u kanjonima. Za manje brodove plovna je 2700 km. Glavni lijevi pritoci Yalong, Min, Jialing i Han, a desni Wu, Yuan, Xiang i Gan. Za monsunskih kiša Yangtze i pritoci se razlijevaju i česti su razorni poplavni valovi. Na obalama rijeke nalaze se milijunski gradovi Chongqing, Wuhan, Nanjing i Shanghai. Protječe poljoprivrednim područjem, žitnicom Kine, koje daje više od polovine ukupne poljoprivredne proizvodnje Kine i čak 3/4 proizvodnje riže. Uzgoj pšenice, ječma, kukuruza, konoplje. Mnogobrojni kanali; na ušću velikih pritoka stvorena su jezera (najveća Dongting, Poyang, Tai). Ribolov. Na rijeci je od 1994. do 2003. građena divovska hidroelektrana Tri kanjona, s instaliranom snagom od 22 5000 MW najveća na svijetu. Na ušću veliki otok Chongming.