Galicija (poljski: Galicja; njemački: Galizien; ukrajinski: Galicija/Galičina), povijesna pokrajina u Istočnoj Europi i nekadašnja austrijska krunska zemlja, obuhvaćala je sjeverne pristranke i podgorje Karpata i Zapadnih Beskyda, doline gornje Visle, Sana i gornjega Buga kao i velik dio Volinsko-podolske ploče. U ranome srednjem vijeku naseljavaju je Slaveni. Od X. stoljeća poprište sukoba između poljske i kijevske države. Istočno od rijeke Sana razvija se u XII. stoljeću Galičko kneštvo, sa sjedištem u Galiču (otuda ime Galicija), vodi borbe protiv pretenzija susjednih država Vladimirsko-Volinskoga kneštva, Poljske i Ugarske. Potkraj XII. stoljeća priključuje se Vladimirsko-Volinskome kneštvu, čime nastaje novo Galičko-Volinsko kneštvo koje pod tatarskim i poljsko-litavskim pritiskom slabi i u XIV. stoljeću gubi neovisnost. Godine 1349. Galicija pripada Poljskoj. Nakon prve diobe Poljske (1772) Austriji su pripali, pod imenima Galicija i Lodomerija, i Sandomirsko i Krakovsko vojvodstvo bez grada Krakova. Godine 1774. Austrija je zauzela → Bukovinu i 1786. sjedinila je s Galicijom; trećom diobom Poljske (1795) pripojila joj je i područja uz rijeke Pilicu i Zapadni Bug te grad Krakov. Odredbama Bečkoga kongresa (1815) Austrija dobiva Galiciju kao krunsku zemlju; Krakov je do 1846. samostalna republika, a Bukovina od 1849. zasebna krunska zemlja. Nakon Austro-ugarske nagodbe (1867) Galicija ostaje u austrijskom dijelu Monarhije. U I. svjetskom ratu poprište teških borbi između austrougarske i ruske vojske. Nakon raspada Austro-Ugarske (1918) vlada u Varšavi formalno je Galiciju priključila Poljskoj, što je u istočnoj Galiciji izazvalo oružani otpor Ukrajinaca, koji su u studenome 1918. osnovali neovisnu vladu u Lavovu. U svibnju 1919. Saveznici su priznali pravo Poljske na zapadnu, a u prosincu i na istočnu Galiciju. Sovjetsko-poljskim ugovorima u Rigi (1921) Sovjeti su priznali staru granicu Galicije. Nakon njemačkoga napada na Poljsku u rujnu 1939. sovjetske postrojbe zauzele su istočnu Galiciju, a 1. XI. pridružili su i krajeve istočno od rijeke Sana i grad Przemyśl Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici. Od 1941. do 1944. cijela Galicija nalazila se pod njemačkom okupacijom. Nakon II. svjetskoga rata, na osnovi nove crte razgraničenja između SSSR-a i Poljske, zapadna Galicija pripala je Poljskoj, dok je istočna ušla u sklop SSSR-a (danas dio Ukrajine).