Kaliningrad, katedrala
Kaliningrad, do 1946. Königsberg, gl. grad Kaliningradske oblasti; 435 000 st. Leži na r. Pregolji, nedaleko od ušća u Kaliningradski (Vislanski) zaljev. Povezan plovnim putom s lukom Baltijsk na Baltiku koja se zimi ne zaleđuje. Trg. i industr. središte; brodogradnja, strojogradnja, kem. i papirna ind. Dvorac (XIII. st.), katedrala (XIV. st.), ostaci zidina (XIX. st.). Sveučilište (1544–1945, novoosnovano 1967), Institut za ribarstvo i oceanografiju. Rodni grad filozofa I. Kanta (bio prof. na tamošnjem sveučilištu). Osn. kao utvrda teutonskih vitezova 1255. Grad. povlastice dobio 1286. Član Hanze 1340. Od 1457. sjedište poglavara teutonskog reda, zatim pruskih vojvoda (1525–1618). Prvi pruski kralj Fridrik I. okrunjen je u dvorskoj kapeli 1701. U sastavu Njemačkog Carstva od 1871. Nakon I. svj. rata gl. grad njem. zemlje Ist. Pruske. Razoren poč. 1945. Potsdamskim sporazumom 1945. pripojen SSSR-u. K. odn. Baltijsk postaje najveća sovj. pom. baza na Baltičkome moru. Preimenovan 1946. u spomen na sovj. političara M. I. Kalinina.