genetski modificirani organizmi (GMO), organizmi preinačeni genetskim inženjerstvom tako da se pojedini geni organizma jedne vrste usade u genom organizma različite, nesrodne vrste, čime se željeno svojstvo davaoca prenosi na primaoca. Radi se o oblikovanju novih kombinacija nasljednog materijala, o horizontalnom prijenosu gena (za razliku od vertikalnog – s roditelja na potomstvo). Tako se primjerice u medicini uspjelo sintetizirati novu vrstu inzulina i cjepivo protiv hepatitisa B. Međutim, svoju najveću praktičnu primjenu ta je biotehnologija našla u poljoprivredi, u stvaranju genski preinačenih biljnih vrsta s poboljšanim svojstvima u smislu povećane hranidbene vrijednosti, otpornosti na bolesti, štetnike, herbicide i nepovoljne klimatske uvjete, ljepšeg izgleda i bolje održivosti. Biotehnologijom se budi nada za izlječenje dosad neizlječivih nasljednih bolesti, za mogućnost proizvodnje jeftinijih lijekova, za nestanak gladi u svijetu. Međutim, budući da se ta tehnologija rabi u svijetu tek od posljednjega desetljeća XX. st., još su uvijek nepoznate možebitne neželjene posljedice zadiranja u prir. ravnotežu i od poremećaja ekol. sustava, eventualna toksičnost, alergenost i kancerogenost, a navode se i dvojbe etičkog, moralnog i religijskog karaktera te bojazan da bi velike multinacionalne kompanije mogle preuzeti monopol nad proizvodnjom hrane u svijetu. Stav je Vlade da se u Hrvatskoj neće proizvoditi hrana u kojoj se nalazi GMO, dok uvoz takvih proizvoda nije zabranjen ali je zakonski reguliran: proizvodi u kojima je GMO moraju biti jasno označeni deklaracijom, koncentracija GMO-a u namirnicama ne smije prelaziti 0,9%, puštanje u promet takvih proizvoda mora imati odobrenje Ministarstva zdravstva uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede.