geografski informacijski sustav ili GIS, računalni sustav za obradu prostornih podataka. Prostorni podaci su računalno uneseni (digitalizirani) podaci o prirodnim (npr. reljef, tekućice) ili društvenim (npr. prometnice, granice, naselja) sadržajima na dijelu Zemljine površine (geogr. sadržaji). Najčešće se unose podaci o pojedinim skupovima istovrsnih geogr. elemenata, a obvezno uključuju smještaj, rasprostranjenost i međusobne prostorne veze i odnose među elementima tog skupa. Baza podataka sastoji se od grafičkog i tabličnog (atributivnog) dijela koji su funkcionalno povezani. GIS-programi u stanju su prikazati dvodimenzionalne ili trodimenzionalne prikaze nekog dijela Zemljine površine na kojem su najčešće u slojevima naneseni pojedini geogr. sadržaji. GIS služi za prostorne analize unutar jednog sloja (skupa) podataka (npr. analiza riječne mreže ili mreže prometnica) ili među više različitih slojeva podataka (npr. analiza erozije zemljišta preklapanjem podataka o nagibu terena, otjecanju, sastavu tla, pošumljenosti i dr.). S pomoću GIS-a moguće je obaviti vrlo složene prostorne analize koje uključuju goleme skupove podataka unesene iz različitih izvora (geogr. karata, zračnih i satelitskih snimaka, statističkih podataka). Olakšavaju rješavanje takvih pitanja kao što su utvrđivanje vrijednosti ili pogodnosti zemljišta za različite potrebe, upravljanje ili učinkovito kretanje mrežnim sustavima, analiziranje statističkih podataka po prostornim jedinicama i dr. GIS-modeli mogu predvidjeti neke učinke novih pojava u prostoru (npr. modeli prir. katastrofa, učinak nekog izvora onečišćenja, učinak izgradnje nove prometnice u prom. mreži i sl.). Prvi GIS nastao je u Kanadi 1960-ih za analizu načina korištenja zemljišta. U široj su uporabi od 1980-ih.