rumunjska književnost. U XIV. st. u Rumunjskoj se pojavljuju prvi pisani dokumenti relig. književnosti, a prve tiskane relig. knjige u XVI. st. Ključno mjesto u rum. relig. književnosti ima mitropolit Antim Ivireanul, čije propovijedi (“Didahii”) imaju knjiž. vrijednost. Među kroničarima i historiografskim pripovjedačima ističu se Ion Neculce (zbirka “Pregršt riječi”) i Constantin Cantacuzino. Svjetovna književnost razvija se potkraj XVIII. st. pod utjecajem predromantičarskih eur. kretanja usmjerenih na oživljavanje nar. tradicije. Izvornim romantičarskim pjesnikom smatra se Vasile Cârlova, a Anton Pann najznačajniji je sakupljač pučke baštine. Pjesnička i dram. djelatnost najistaknutije su u romantičarskom razdoblju, dok se u drugoj pol. XIX. st. oblikuje nov naraštaj pisaca, okupljen u knjiž. krugu Juminea, koju je predvodio kritičar Titu Liviu Maiorescu (1840–1917). U tom, za razvoj r. k. presudnom naraštaju, djeluju najveći rum. pjesnik Mihai Eminescu (1850–89), dramatičar Ion Luca Caragiale (1852–1912) i pripovjedač Ion Creangă (1839–89). Do kraja XIX. st. oblikuju se, ponajviše pod utjecajem franc. knjiž. pokreta, i parnasovska i simbolistička poetika. To je razdoblje obilježeno supostojanjem i povremenim suprotstavljanjem “tradicionalista” i “narodnjaka”. Poč. XX. st. prevladavaju modernističke tendencije, posebice u pjesništvu (Cincinat Pavelescu i Dimitrie Anghel), dok između dvaju svj. ratova izrazito djeluju realistički pripovjedači (Liviu Rebreanu, Ionel Teodoreanu, N. D. Cocea i dr.). U poslijeratnom razdoblju svoju knjiž. djelatnost nastavljaju pisci oblikovani u prethodnom razdoblju, kao i novi naraštaji, vezani uz dogmatsku poetiku socijalist. realizma. Knjiž. kvalitetama ističu se novelist Marin Preda, dramatičar i pripovjedač Eugen Barbu, društveno angažirani pisac Geo Bogza i pjesnik Eusebiu Camilar. Za eur. knjiž. baštinu posebno su značajni rum. pisci koji su se u XX. st. afirmirali u inozemstvu, na franc. govornom području, poput pjesnika Tristana Tzare, dramatičara Eugènea Ionesca i esejista Émilea Ciorana.