Erdődy, Toma na nadgrobnoj ploči
Erdődy, grb obitelji
Erdődy, hrv. i ug. velikaška obitelj. Veleposjednici u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj s od Kupe. Uspon započinju u doba Tome Bakača (1435–1521), biskupa u Győru (1487–97) i Egeru (1497), ostrogonskog nadbiskupa (1497–1521), upravitelja Bačko–kaločke nadbiskupije (1492) te Zagrebačke (1510–18) i Senjske biskupije (1513–21) i kardinala (1510). Plemstvo je (zajedno s braćom) stekao 1495. Njegov nećak Petar (u. 1543) stekao je 1511. naslov baruna te prezime Bakač zamijenio s Erdődy uz pridjevak “de Monyorókerék” (po imanju u Mađarskoj) i “de Monoszló” (po posjedu Moslavina). Brojni odvjetci imali su značajnu ulogu u hrv. povijesti. Hrv. ban Petar (1557–67) istaknuo se u ratu s Turcima (pobjeda kod Obreške 1565). Njegov je sin hrv. ban Toma (1584–95. i 1608–14), istaknuti sudionik bitke kraj Siska (1593) i nasljedni veliki župan Varaždinske županije (od 1607). Njegov sin Žigmund I. bio je ban 1627–39. (u. 1639). Nikola (1630–1639) djelovao je kao namjesnik banske časti (od 1674) i hrv. ban. 1680–93. God. 1703. izumire hrv. ogranak obitelji te njezine posjede preuzima ug. grana. Ističe se Ivan, hrv.-slavonsko-dalm. ban (1790–1806); zagovornik hrv. municipalnih prava na zajedničkom Hrv.-ug. saboru 1790.