kanadska književnost. Na engleskom jeziku. Prva kan. knjiž. djela javljaju se potkraj XVIII. st. i poč. XIX. st. u vidu putopisa i izvještaja s arktičkih ekspedicija (Samuel Hearne, Alexander Mackenzie, George Heriot i Alexander Henry). God. 1832. objavljen je prvi roman “Wacousta” Johna Richardsona, a 1837–40. Thomas Chandler Haliburton objavljuje šaljive pripovijesti pod naslovom “Urar ili izreke i postupci Sama Slicka iz Slickvilla”, God. 1852–53. Susanne Moodie objavljuje djela iz kan. doseljeničkog života, 1857. Charles Heavysege dram. spjev “Saul”, a 1860. zbirku stihova Charles Sangster. Nakon uspostave dominiona javlja se prva kan. pjesnikinja Isabella Valancy Crawford te lirik William Henry Drummond. Kraj XIX. i poč. XX. st. obilježila su djela kan. pjesnika Archibalda Lampmana, Charlesa G. D. Robertsa, Blissa Carmana i D. C. Scotta. Romantički i viktorijanski utjecaji prevladavali su do I. svj. rata, a zapaženiji autori su W. W. Campbell, Francis Sherman, John McCrae, Robert Service, Marjorie Pickthall i Pauline Johnson. Veliku čitanost imali su pov. romani Williama Kirbyja i Gilberta Parkera, zatim romani Ralpha Connora te humoristične proze Stephena Butlera Leacocka, a zapažene su i novele iz životinjskog svijeta C. G. D. Robertsa i Ernesta Thompsona Setona. Nova gibanja u poeziji nakon I. svj. rata predvode Edwin J. Pratt, Kenneth Leslie, Earle Birney, W. E. Ross, Dorothy Livesay, Anne Marriott, F. R. Scott, L. A. Mackay, A. J. M. Smith, Abraham M. Klein i P. K. Page. Među prozaicima sred. stoljeća ističu se Frederick Phillip Grove, Mazo de la Roche, Thomas Raddall, Martha Ostenso, W. O. Mitchell, Morley Callaghan, Gwethalyn Graham, Hugh MacLennan i Sinclair Ross. Novije naraštaje kan. pjesnika predstavljaju James Reaney, Irving Layton, Jay Macpherson, John Newlove, Al Purdy, Barry Callaghan, Margaret Avison, Louis Dudek i Phyllis Webb, a među dramatičarima izdvajaju se John Herbert, Sharon Pollock, George Ryga i David Fennario. Kan. prozna književnost u novije je vrijeme doživjela i znatnu inozemnu recepciju, što se prije svega odnosi na djela Ethel Wilson, Mavis Gallant, Alice Munro, Sandre Birdsell, Timothyja Findleyja, Leonarda Cohena, Leona Rookea, Margaret Atwood, Guyja Vanderhaeghea, Michaela Ondaatjea i Rohintona Mistryja.
Kanadska književnost na francuskom jeziku. Razvija se od pol. XIX. st. i to pod snažnim utjecajem otpora anglizaciji te s izraženom nac. i religijskom sviješću. Kao prvo značajno djelo kan. književnosti na franc. jeziku smatra se “Povijest Kanade” F. X. Garneaua. Pod njegovim i utjecajem franc. romantičara djeluje knjiž. grupa oko pjesnika Octavea Crémaziea, kojoj pripadaju i autor prvog romana “Stari Kanađani” Philippe Aubert de Gaspé, Antoine Gérin-Lajoie, pisac romana “Krčitelj Jean Rivard”, te pjesnik Louis Fréchette, a u to vrijeme pozornost privlače i romani Laure Conan. Poč. XX. st. središte knjiž. života je u Montrealu, gdje djeluju pjesnici Charles Gill, Louis-Joseph Doucet i Albert Lozeau. Vrlo je utjecajan romanopisac Louis Hémon te pjesnici Émile Nelligan i Paul Morin, a širi odjek sred. stoljeća imali su stihovi Alaina Grandboisa, Alfreda Desrochersa i Hectora de Saint-Denis Garneaua te poslije Rine Lasnier, Gastona Mirona i Nicole Brossard. Među dramatičarima u XX. st. značajnija ostvarenja potpisuju Gratien Gélinas, Marcel Dubé i Michel Tremblay. Među prozaicima u prvoj pol. XX. st. važna mjesta zauzimaju Germaine Guévremont, Ringuet (Philippe Panneton), Robert Choquette, Roger Brien, Alphonse Piché, Jean-Charles Harvey, Gabrielle Roy, Robert Charbonneau, Anne Hébert, Roger Lemelin i André Langevin. Noviju proznu književnost na franc. jeziku u Kanadi predvode Gérard Bessette, Marie-Claire Blais, Réjean Ducharme, Jacques Ferron, Hubert Aquin i Jacques Godbout.