Europska organizacija za nuklearna istraživanja, osn. nakon II. svj. rata radi eur. suradnje u nuklearnim istraživanjima, ali dijelom i u nadi da će se njome privući natrag neke od eur. fizičara koji su prije ili tijekom rata emigrirali u SAD. Prvotni naziv bio je Europsko vijeće za nuklearna istraživanja (franc. Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire; otuda uobičajena oznaka CERN, koja je opstala i nakon promjene naziva). CERN su utemeljile Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Jugoslavija (istupila 1961), Nizozemska, Norveška, SR Njemačka, Švedska, Švicarska i Vel. Britanija. Poslije su pristupile Austrija, Španjolska i Portugal, a 1990-ih, osim Finske, i Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka i Bugarska. Status promatrača imaju Izrael, Japan, Rusija, SAD i Turska. U programima CERN-a sudjeluje i oko 1800 fizičara iz tridesetak zemalja nečlanica. Izričita zadaća CERN-a jesu istraživanja “čisto znanstv. i fundamentalnoga karaktera”, a rezultati eksp. i teorijskog rada u CERN-u na raspolaganju su svakome. Financiranje osiguravaju zemlje članice razmjerno svojim neto nac. dohocima. Sjedište je u Ženevi, a istraživački objekti u Meyrinu blizu Ženeve, prostiru se preko švic.-franc. granice na više od 100 ha u Švicarskoj i (od 1965) na više od 450 ha u Francuskoj. Osim brojnih rezultata na raznim područjima nuklearnih istraživanja, u CERN-u je započelo 1989. i stvaranje World Wide Web-a (WWW).