tropska kišna šuma, najstariji tip vegetacije još uvijek prisutan na Zemljinoj površini u području oko ekvatora, gdje prevladava utjecaj vlažne trop. klime; sr. temp. između 20 i 29 °C, prosj. godišnja količina padalina 1500–4000 mm. Prekriva područja Sr. Amerike, S Juž. Amerike, sred. Afrike te jugoist. Azije. Najveće područje prekriveno trop. kišnim šumama porječje je Amazone (Amazonija), obuhvaća gotovo 45% ukupne površine svih trop. kišnih šuma, proizvodi više od 20% ukupne količine kisika na Zemlji (“pluća svijeta”). Velika količina padalina i velika količina Sunčeve energije, među najproduktivnijim ekosustavima na zemlji. Najveći biol. diverzitet. Karakterističan život u katovima. Ebanovina, tikovina, mahagonij, sandalovina, indigo, bambus, kaučukovac, kava, banane, kokos, naranča, papaja itd. – karakteristične su biljne vrste. Područja trop. kišnih šuma naseljavaju domorodačka plemena; trend smanjivanja njihova broja od dolaska Europljana, od 1500 g. Proces deforestacije utječe na smanjenje površina prekrivenih trop. kišnim šumama; tijekom XIX. st. prekrivale su 20% Zemljina kopna, 1970-ih 12%, a potkraj XX. st. tek 7%. Potreba za očuvanjem; u Brazilu je o. 57 000 km2 Amazonije zaštićeno kao prir. rezervat.