Mâzandarân (također Mazanderan), provincija u sjev. Iranu; 2 602 008 st., 23 064 km2. Graniči s provincijama Gîlân na SZ, Zanjân na Z, Tehrân na J, Semnân na JI i I te Ostân-e Khorâsan na SI; na S izlazi na Kaspijsko jezero. Sjev. dio provincije čine nizine uz Kaspijsko jezero; na J viši predjeli uz sjev. padine Elbursa. Obalne nizine močvarne. Klima je ugl. suptrop. i vlažna; vruća ljeta. Šume ugl. uništene; u višim predjelima pašnjaci. Stanovništvo Mâzandarâna iran. je podrijetla; dosta velik udio turskih naroda (Turkmenci), Armenaca i Rusa. Mehanizirana poljoprivreda; uzgoj riže, pšenice, duhana, pamuka, uljarica, jute, čaja, voća i povrća. Ribarstvo. Na rijekama Taleqan, Tangue Soleiman i Voshmguir podignute brane. Nalazišta ugljena; kamenolomi. Cementara, tekst. i prehr. ind., proizvodnja vune. Obalna nizina i grad Gorgân veliki potencijal, povezani s unutrašnjošću želj. i cestovnim vezama, ali na obali nema prir. luka. Umjetno podignuta luka Now Shahr ne može konkurirati luci Bandar-e Anzalî smještenoj zapadnije. U ←I. tisućljeću na prostoru današnjeg M. cvala je rana iran. civilizacija, srušena je dolaskom Arapa u ←VIII. st. (stanovništvo prešlo na islam). Česti upadi Mongola. Od 1723. pod rus. vlašću. Vraćen Iranu u vrijeme dinastije Qâjâr.