eksternalije, djelovanje proizvodnje ili potrošnje na druge, bilo da im donosi neplaćene koristi ili im stvara štetu i nameće neželjene troškove. U prvom se slučaju rabi izraz eksterne ekonomije (npr. veće poduzeće u manjem gradu pobrine se za cijepljenje svojih zaposlenika protiv gripe, čime zapravo štiti cijeli grad od gripe, pa i one koji nisu cijepljeni, a ne naplaćuje građanima tu uslugu). U drugom se slučaju rabi izraz eksterne disekonomije (npr. tvornica ispušta dim u zrak i razne otpadne tvari u rijeku, čime škodi stanovništvu u okolini i općem zdravlju, a ne plaća oštećenima naknadu za pretrpljenu štetu i ne nadoknađuje im troškove liječenja). S obzirom na postojanje eksternalija u mnogim oblicima proizvodnje i potrošnje, priv. troškovi i koristi u pravilu nisu jednaki društv. troškovima i koristima. → analiza društvenih troškova i koristi