Morejski rat, rat koji je povela Mletačka Republika 1684. protiv Osmanskoga Carstva radi povrata svojih posjeda na Peloponezu (Moreja) i dr. Nakon osmanskoga poraza pod Bečom, pristupivši Svetoj ligi, mletačka je flota pod zapovjedništvom → Francesca Morosinija započela niz uspješnih akcija te je do 1687. osvojen cijeli Peloponez, s Patrasom, Lepantom, Korintom i Atenom. Rat se vodio na mnogo širem prostoru, u Dalmaciji, Hercegovini, Boki kotorskoj i Albaniji, te su osvojeni Sinj, Vrgorac, Knin i Vrlika (do 1688), i Herceg Novi, a zatim (do 1694) i oblast oko ušća Neretve, te Trebinje i Popovo polje. Te su posjede Mlečani i zadržali mirom u Srijemskim Karlovcima 1699, osim dijela okruženja Dubrovačke Republike i osmanskoga pristupa moru kraj Kleka, čime se i Dubrovnik štitio od mletačkog opkoljavanja. S obzirom na ključan udio hrvatskih vojnih postrojba u ratu, iz redova zapovjednika proizašao je i sloj novoga hrvatskog “venecijanskog” plemstva, s posjedima kao nagradom za ratne zasluge.