Nezavisna Država Hrvatska, karta
Nezavisna Država Hrvatska (NDH), država nastala u II. svj. ratu na prostoru današnje Hrvatske i BiH, bez Istre, većeg dijela Dalmacije i otoka, Zadra, Šibenika i Splita, zatim Rijeke i dijelova Hrv. primorja i Gorskoga kotara (Rimski ugovori), te Međimurja. Državu je u ime A. Pavelića i → Ustaškog pokreta putem radija proglasio Slavko Kvaternik 10. IV. 1941. prije ulaska njem. vojske u Zagreb. Pavelić je s oko 200 ustaša iz inozemstva došao u Zagreb 15. IV. te je 16. IV. imenovao vladu u kojoj je obnašao dužnost premijera i ministra vanj. poslova. Država nije bila međunarodno priznata izvan okvira ratom uvjetovane njem. i tal. utjecajne sfere. Iako je uspostava same hrv. države, nakon sloma Kraljevine Jugoslavije, u hrv. javnosti bila pozdravljena, već prvi koraci vlasti doveli su do širokog razočaranja takvom krnjom NDH. Uz goleme terit. gubitke u korist Italije, Pavelić je kao poglavnik uspostavio diktatorski represivni režim sa zabranom svih stranaka osim Ustaškog pokreta; zatvoren je i vođa HSS-a V. Maček, a ni Sabor nije djelovao. Pavelić je odmah proglasio rasne zakone te započeo progon Srba, Židova i Roma, kao i Hrvata koji su se protivili takvoj politici i zločinima režima (→ Jasenovac). Nezadovoljstvo je rezultiralo pobunama te formiranjem sve snažnijega antifašist. partizanskog pokreta pod vodstvom komunista, tako da je već potkraj 1942. vojska NDH stavljena pod njem. voj. zapovjedništvo. Slomom fašist. Italije i njezinim prelaskom na stranu Saveznika (1943) javljaju se pokušaji da tako postupi i NDH. U njima isprva sudjeluje i Pavelić, no kako oni uključuju njegovo povlačenje, odustaje. Njihove zagovornike (plan Lorković–Vokić) zatvara i u travnju 1945. daje ih smaknuti. Ustaška je vlada napustila Zagreb 6. V. 1945, neposredno prije ulaska partiz. jedinica (8. V.). Većina preostale ustaške i domobranske vojske, s izbjeglim civilima, dospjela je do Austrije, te se 15. V. 1945. predala brit. voj. predstavnicima, koji su ih zatim prepustili jugoslav. partiz. vojsci (→ Bleiburg). Sam Pavelić izbjegao je drugim putom, prešavši austr. granicu 8. V. 1945.