Tridesetogodišnji rat, opsada Magdeburga 1631, gravura
Tridesetogodišnji rat (1618–1648), oružani sukob u sred. Europi, ugl. na teritoriju Njemačkog Carstva, u kojem su sudjelovale gotovo sve eur. države tog vremena. Počeo kao vjerski rat protestanata i katolika, odn. Protest. unije i Kat. lige, da bi poslije prerastao u rat za prevlast u Europi. Na strani Protest. unije bile su Danska, Švedska, Francuska, Engleska, Nizozemska i Rusija, a na strani Kat. lige Španjolska, Papinska Država i Poljska. Dijeli se na četiri razdoblja. Češ.-falački period 1618–23. u kojem se češ. protest. plemstvo pobunilo protiv habsburške dominacije. U bitki na Biloj hori kraj Praga 1620. carska je vojska pobijedila ustanike i osvojila Prag, Češku, Moravsku i Falačku. Donjosasko-dansko razdoblje 1622–29. obilježio je ulazak Danske u rat na stranu Protest. unije. Dansko miješanje završilo je potpunim porazom, a Kat. liga dosegla je vrhunac svoje moći. Šved. razdoblje 1630–35. karakterizira miješanje kralja Gustava II. Adolfa u korist protestanata. Adolf je kraj Breitenfelda 1631. potukao carske snage, osvojio Magdeburg i prodro do Bavarske. Nakon njegove smrti 1632. u bitki kraj Lützena Šveđani su 1634. poraženi kraj Nordlingena, što je dovelo do potpisivanja mira 1635. Završno je razdoblje rata Šved.-franc. rat 1635–48. u kojem su združene šved. i franc. snage nanijele niz poraza carskim snagama, što je zbog obostrane iscrpljenosti dovelo do Vestfalskog mira 1648. i okončanja rata na štetu Njem. Carstva i u korist Francuske.