tržnica u Gvadalupi
selo na otocima San Blas, Panama
sušenje duhana na Kubi
Amerika, Srednja, u užem smislu srednjoamerička prevlaka, tj. uzak pojas američkoga kopna od Tehuantepečke prevlake na sjeveru do Dariénske prevlake u Panami na jugu (geološki do doline rijeke Atrato u Kolumbiji); regionalno (engleski: Central America) isprva područje između Meksika i Paname (Gvatemala, Belize, Honduras, Salvador, Nikaragva i Kostarika), poslije prošireno na Panamu (koja je do 1903. bila dio Kolumbije). U širem smislu (engleski: Middle America) Srednja Amerika uključuje Meksiko, Antile i Bahamsko otočje (Zapadnoindijski otoci). U geografskoj podjeli na kontinente, Srednja Amerika pripada Sjevernoj Americi, a u kulturnom pogledu Latinskoj Americi. Srednjoamerički kopneni most najvećim je dijelom nastao tek u mlađem tercijaru. Na geološku mladost i aktivnost upućuju česti i jaki potresi te niz visokih vulkana uz tihooceansku obalu (granica Cocos i Karipske litosferne ploče), uključivo Tajamulco u Gvatemali (4210 m), najviši vrh srednjoameričke prevlake. Mnogobrojni su vulkani i u Meksiku, uključivo Orizabu (5610 m), najviši vrh Meksika. Klima tropska; razlike nastaju zbog izloženosti vlažnim vjetrovima i zbog nadmorske visine. Uz karipsku obalu i na privjetrinskim antilskim otocima prašumska klima, uz tihooceansku obalu savanska klima. Uobičajena visinska podjela na pojase: tierra caliente (“vruća zemlja”, do oko 1000 m n. m.), tierra templada (“umjereno topla zemlja”, od oko 1000–1800 m n. m.), tierra fría (“svježa zemlja”, 1800–3000 m n. m.), tierra helada (“hladna zemlja”, 3000–4000 m n. m.), u Meksiku i tierra nevada (“snježna zemlja”, iznad 4000 m n. m.). Srednja Amerika izložena je povremeno razornim tropskim ciklonima. U regiji su tri veća jezera: Nicaragua i Managua u Nikaragvi i Gatún u Panami, kojim prolazi Panamski kanal, važan plovni put između Atlantika i Tihog oceana.
Stanovnici su uglavnom mestici i Indijanci na srednjoameričkoj prevlaci, a na otocima uglavnom crnci i mulati; uz njih bijelci (uključujući kreole). Većina stanovnika živi na tihooceanskoj strani srednjoameričke prevlake, a vlažna i šumovitija karipska strana rijetko je naseljena. Prirodni krajolik podosta je izmijenila poljoprivreda, važna gospodarska djelatnost Srednje Amerike. Za svjetsko tržište plantažno se uzgajaju kava, banana, šećerna trska, pamuk i dr. S druge strane, mnoštvo ljudi bavi se samoopskrbnom poljoprivredom na malim posjedima uzgajajući kukuruz, grah, manioku, pšenicu, rižu i dr. U rudarstvu na srednjoameričkoj prevlaci ima srebra, zlata, olova i cinka (Honduras) te antimona i nikla (Gvatemala). Svjetski su važna ležišta boksita na Jamajci i nikla na Kubi i u Dominikanskoj Republici. Industrija je uglavnom vezana uz poljoprivredu. Rudarskom i industrijskom proizvodnjom, ali i općom gospodarskom razvijenošću, izdvaja se Meksiko, dok su zemlje prevlake opterećene vanjskim dugom, inflacijom, nezaposlenošću te političkom i socijalnom nestabilnošću. Pojedine otočne države imaju razmjerno visoke prihode od turizma i međunarodnih financijskih usluga. Panama, Bahami i Sveti Vincent i Grenadini pružaju usluge tzv. jeftine zastave (povoljne registracije) svjetskom trgovačkom brodovlju. Radi bolje gospodarske suradnje više srednjoameičkih zemalja udruženo je u → Caricom (od 1973).
detalj stele, kultura Maya iz Hondurasa
Povijest